Epistemologija

William Alston
(2) Koje vrste vjerovanja mo`emo smatrati kandidatima za to da
budu opravdana opa`anjem? Naravno rije~ je o opa`ajnim vjerovanjima
tj. vjerovanjima uzrokovanim opa`anjem. No postoji va`na razlika izme|u
dvije vrste vjerovanja koja zadovoljavaju taj uvjet.
A. Vjerovanja o onom {to navodno opa`amo – Drvo ispred mene je javor.
B. Vjerovanja da mi ne{to opa`amo – Vidim javorovo drvo ili Vidim da
je drvo ispred mene javor.
Vjerovanja prve vrste predstavljaju samo sredi{te epistemologije opa`anja,
jer tvore najtemeljnije doksasti~ke opa`ajne izlazne podatke – najtemeljnije
na dva na~ina. ^ak i najmanje slo`eni kognitivni subjekti – ni`i oblici
`ivotinja i vrlo mala djeca koja jo{ ne govore – primaju podatke o okolini
uz pomo} opa`aja. No potrebna je ve}a kognitivna slo`enost da bi se
oblikovale pretpostavke o tome da sama osoba ne{to opa`a. Kao drugo
~ini se kako je prvotna funkcija opa`anja opskrbljivanje subjekta informacijama
o njegovoj okolini, a ne informacijama o subjektovoj opa`ajnoj
aktivnosti i njezinoj uspje{nosti. Stoga }e se ovaj esej baviti pitanjima
vezanim uz to na koji na~in opa`anje slu`i kao izvor opravdanosti vjerovanja
o onome {to navodno opa`amo.
(3) Ovdje je, kao i drugdje u epistemologiji, va`no razlikovati dvije
vrste nastojanja. (a) Mo`emo radikalno dovesti u pitanje pretpostavku
da uop}e posjedujemo neki oblik znanja (opravdanog vjerovanja) na podru~ju
o kojem je rije~. To vodi do odlu~ivanja o tome kako reagirati na
odre|enu vrstu skepticizma. (b) Pretpostavljaju}i da posjedujemo znanje
(opravdana vjerovanja) relevantne vrste, mo`emo poku{ati to razumjeti
– odrediti pod kojim uvjetima neka osoba mo`e posjedovati znanje
(opravdano vjerovanje) na tom podru~ju, praviti potrebna razlikovanja
unutar samog podru~ja, razjasniti temeljne koncepte vezane uz obavljanje
tih zadataka i tako dalje. Kroz povijest epistemologije uvelike je prevladavao
pristup (a). Mnogi filozofi govore kao da bavljenje skepticizmom
iscrpljuje temu, naro~ito kada je rije~ o opa`anju. No ponovo radi zadr-
`avanja ovog eseja u razumnim granicama, ostavit }u se borbe sa skepticizmom,
~emu je ionako posve}en zaseban esej u ovom zborniku, i
usredoto~iti se na pristup (b). [Bilje{ka urednika: skepticizmom vezanim
uz opa`ajnu spoznaju bavi se Williamsov esej sadr`an u ovom zborniku.]
(4) Filozofi su se bavili i epistemologijom opa`ajnog vjerovanja i samom
prirodom opa`anja. U potonjem slu~aju mo`emo razlikovati dva glavna
me|usobno povezana problema, (a) {to zna~i opa`ati objekt (doga|aj,
272