Epistemologija

John Greco
Kornblith u nastavku razmatra neke naturalisti~ke odgovore na gornja
tri pitanja, iako ta pitanja dobivaju pone{to druk~ije zna~enje unutar
konteksta pristupa koji se zastupa. »[to je znanje?« postaje pitanjem o
naravi spoznaje kao prirodnog fenomena. Posljednja dva pitanja gube
vezu s projektom odgovaranja skepticima. Ona postaju pitanjima o tome
koji kognitivni i dru{tveni mehanizmi dovode do spoznaje te kako bismo
ove mogli usavr{iti da bolje postignemo na{e epistemi~ke ciljeve.
U zavr{nom odjeljku ogleda Kornblith identificira, kako vjeruje, sredi{nji
problem izme|u naturalista i tradicionalista. Ovaj nije u tome mo`e
li empirijsko istra`ivanje biti od kakve va`nosti za neka od glavnih pitanja
epistemologije; dotle nema ni~ega spornog. Pravi problem je u tome
je li ijedno takvo pitanje prikladno za ~isto apriorno (ne-empirijsko) istra-
`ivanje. Taj problem u kona~nici po~iva na tome kako da pojmimo narav
epistemolo{kog istra`ivanja, i pobli`e, kako da tuma~imo na{a tri gornja
pitanja. Tradicionalisti }e ga htjeti tuma~iti na kartezijanski na~in, pri
~emu se empirijsko istra`ivanje pokazuje neprihvatljivim. Naturalisti }e
ga htjeti tuma~iti na druk~ije na~ine, pri ~emu empirijsko istra`ivanje postaje
presudno. No kako razrije{iti to pitanje tuma~enja? Kornblith tvrdi
da nema teksta na koji bismo mogli ukazati niti utemeljiva~a na koje
bismo se mogli pozvati. Pitanje tuma~enja je pitanje o tome kakva je vrst
projekata zanimljiva i plodonosna. Prema tome, dokaz u prilog naturalizmu
uvelike po~iva na neplodnosti kartezijanskog projekta i na boljim
izgledima za empirijsku epistemologiju.
Protiv naturalizirane epistemologije Feldmanov ogled kriti~ki odgovara na
stanovi{te {to ga zastupa Kornblith. Feldman se sla`e kako je neosporno
da empirijsko istra`ivanje mo`e biti od zna~aja za neka epistemologijska
pitanja, osobito ako {iroko definiramo epistemologiju. Poput Kornblitha,
on smatra da je pravi problem u tome postoje li pitanja za primjereno
istra`ivanje ne-empirijskim metodama. On ih utvr|uje tri: (a) analiza
va`nih epistemi~kih pojmova kao {to su spoznaja i opravdanje; (b) identifikacija
epistemi~kih na~ela koja }e utvrditi dostatne uvjete za opravdano
vjerovanje; te (c) odgovor na argumente za skepticizam.
Kad je rije~ o onom prvom, Feldman se la}a naturalisti~ke tvrdnje da
je znanstvena analiza fenomena spoznaje korisnija nego ne-empirijska
analiza pojma spoznaje. Pritom on ustrajava na krivim analogijama izme-
|u istra`ivanja aluminija i spoznaje. Ono {to `elimo od istra`ivanja aluminija
jest opis njegova fizi~kog sastava, i bilo bi apsurdno ne oslanjati
16