Epistemologija

Uvod
bavi istim, premda pone{to druk~ije interpretiranim pitanjima. U tre}em
odjeljku ~lanka dokazuje prednost naturalisti~kog pristupa.
Kornblith tvrdi da Descartesov fundacionalizam tvori jedinstvenu teoriju
koja u isti mah odgovara na tri gornja pitanja. Descartes izjavljuje da
se neko vjerovanje smatra spoznajom ako je ili utemeljuju}e ili prikladno
izvedeno iz onog {to je utemeljuju}e. Usto, vjerovanje je prema Descartesu
utemeljuju}e samo ako je nezamislivo da bi bilo pogre{no. Mjerilo za prikladno
izvo|enje iz takvih temelja sli~no je te iziskuje izvjesnost najvi{eg
stupnja. Taj odgovor na pitanje »[to je spoznaja?« pru`a Descartesu odgovor
i na ostala dva pitanja. Spoznaja je mogu}a, ~ak i u svjetlu skepti~kih
osporavanja, ako se mo`e izvesti iz temelja koje su imune na gre{ku. Da
bismo postigli takvu spoznaju, moramo si najprije osigurati adekvatne temelje
i zatim dalje napredovati pomo}u odgovaraju}ih sredstava izvo|enja.
Prema Descartesovu gledi{tu epistemologija se shva}a kao »prva filozofija«.
Drugim rije~ima, smatra se da teorija spoznaje prethodi empirijskoj
spoznaji. U kontekstu skepti~kih sumnji glede mogu}nosti gre{ke,
prvo moramo razviti standarde vjerovanja koji }e {tititi od njih. Istom
smo tada u polo`aju da prikladno stvaramo druga vjerovanja, ve} prema
tome odgovaraju li ona na{im novootkrivenim standardima. Na taj na~in
epistemologija mora prethoditi znanosti, a zapravo i svakom empirijskom
istra`ivanju.
Naturalizirana alternativa tom pristupu sastoji se u tome da se epistemologija
u~ini usporednom s empirijskim znanostima. Umjesto da prethodi
znanosti ili jam~i za nju, smatra se da se epistemologija bavi pitanjima
koja su i sama otvorena empirijskom istra`ivanju. Jedna od tvrdnji kojima
Kornblith to potkrepljuje jest da epistemologija treba istra`ivati
fenomen spoznaje prije negoli na{ pojam spoznaje. Ba{ kao {to na{
pojam aluminija mo`e sadr`avati pogre{ke i na druge na~ine biti neprikladan
u zahva}anju naravi aluminija, na{ pojam spoznaje mo`e na razne
na~ine krivo obja{njavati narav spoznaje. No, epistemologija se tada ne
bi trebala slu`iti samo pojmovnom analizom. Alternativa je u tome da
se spoznaji pristupi kao prirodnom fenomenu koji valja istra`ivati svim
raspolo`ivim sredstvima, uklju~iv{i empirijska sredstva. Savr{eno je prikladno,
primjerice, istra`ivati psiholo{ke, fiziolo{ke i socijalne mehanizme
koji dovode do stvaranja paradigmatskih slu~ajeva spoznaje. Pomo}u
takvih sredstava mogli bismo ustanoviti koje su zna~ajke zajedni~ke svim
slu~ajevima spoznaje i tako razraditi primjereniji opis spoznaje od onoga
koji bi omogu}avali isklju~ivo ne-empirijski na~ini analize.
15