Epistemologija

9. Racionalnost
Prema instrumentalnom vi|enju racionalnosti, osoba je, ~ine}i ili preferiraju}i
ne{to, racionalna ako i samo ako ono {to ~ini ili preferira predstavlja
razumno sredstvo za ostvarenje nekog cilja, odnosno, sredstvo
koje se razumski mo`e prihvatiti za ostvarivanje nekog cilja. Takvom se
stajali{tu mogu uputiti dva izravna prigovora. Ponajprije, ono {to se ~ini
ili preferira mo`e se preferirati ili ~initi kao cilj, a ne kao sredstvo za
ostvarenje cilja. Kao drugo, pitanje racionalnosti samog ostvarivanja cilja
ostaje otvoreno. Ta su dva prigovora usko povezana. Ukoliko se ne{to
preferira ili ~ini kao cilj, to ne bi moglo biti racionalno u instrumentalnom
pogledu. To, naravno, ne zna~i da bi bilo iracionalno jer mogu}e je
da ono {to se ~ini ili preferira kao cilj nije ni racionalno ni iracionalno.
No, ukoliko cilj nije racionalan, ~ini se da iz toga proizlazi kako ni sredstvo
za njegovo ostvarenje ne mo`e biti racionalno, ~ak i ako je uspje{no
u ostvarivanju cilja.
Instrumentalna teorija racionalnosti implicira jo{ jednu tezu {to ju je
zagovarao Hume; razum samo slu`i na{im ciljevima i stoga ih ne mo`e
vrednovati. Tu }u tezu u nastavku nazivati autonomno{}u ciljeva. 4 U
`ivotu razuma ciljevi su autonomni, i nisu podlo`ni razumskom procjenjivanju
kako bi se odredilo jesu li su racionalni ili ne.
Za{to bi se filozof priklanjao tezi o autonomnosti ciljeva? Za to postoje
dva razloga. Prvi bi se mogao nazvati nepotpuno{}u sudova o
racionalnosti. U slu~aju kada se na temelju postupaka neke osobe, donese
sud da je ona iracionalna, prije nego takav sud prihvatimo, mogli bismo
se zapitati koja je bila svrha djelovanja te osobe. Mogu}e je da nam se
osoba ~ini iracionalnom dok ne znamo ~emu te`i, no nakon {to saznamo,
vi{e nam se ne ~ini takvom. Ako netko puni svoje ladice omotima slatki{a,
to nam se mo`e ~initi iracionalnim, ali samo dok ne saznamo da
nakon {to skupi deset tisu}a omota mo`e osvojiti putovanje na Havaje.
Drugi razlog za prihva}anje autonomnosti ciljeva je argument
beskona~nog regresa. Mogu}e je u~initi jedno da bi se ostvarilo ne{to
4 Klasi~nu izjavu o nemogu}nosti razuma da utvrdi ciljeve ponovno nudi Hume:
»Dati prednost uni{tenju svijeta pred ranjavanjem mog malog prsta, nije protivno
razumu. Ni{ta vi{e protivno razumu nije ni dati prednost svom o~itom manjem dobru
pred ve}im, pa ~ak ni gajiti prisnije osje}aje za njega« (Traktat, str. 416). Noviju
izjavu nalazimo u Herbert Simon, Reason in Human Affairs (Stanford: Stanford
University Press), pp. 7-8: »razum nam ne mo`e re}i kamo da idemo; u najboljem
slu~aju nam mo`e pomo}i da tamo stignemo« (citirano u Harold I. Brown,
Rationality (London: Wetview Press), str. 78).
253