Epistemologija

John Greco
ne zna~i kr{iti du`nost. No, me|u nedvojbenim vjerovanjima mi `elimo
razlikovati ona koja proizlaze iz ispiranja mozga od onih koja proizlaze
iz trezvene matemati~ke intuicije. Svaki zna~ajan pojam epistemi~kog
opravdanja mora dopustiti takvo razlikovanje.
U zavr{nom odjeljku ogleda Sosa razmatra parove vjerovanja koji
navodno potje~u iz deduktivnog zaklju~ivanja, pouzdanog svjedo~anstva,
pam}enja i racionalne intuicije. Oni se koriste da bi se pokazalo kako
vjerovanja razli~itih vrsta mogu u internom smislu biti jednaka, ali se
ipak razlikovati u zna~ajnim vidovima epistemi~ke vrsno}e. Contra internalizmu,
on zaklju~uje da izvanjski ~initelji, kao {to su stvarna geneza
ne~ijeg vjerovanja, uklju~iv{i njegovu dru{tvenu etiologiju, mogu biti
zna~ajni za njegov epistemi~ki status. S obzirom na te rezultate, zaklju~uje
Sosa, dvojbeno je ima li internalisti~ko opravdanje ikakva smisla.
Pretpostavimo da netko prihvati eksternalisti~ko gledi{te u vezi s epistemi~kim
vrednovanjem. Bio bi to sna`an motiv za prihva}anje naturalizma
u epistemologiji. Prema eksternalizmu, pozitivan epistemi~ki status
je barem djelomi~no funkcija ~initelja koji nisu sadr`ani u spoznavao~evoj
svijesti, i stoga nije ustanovljiv samo pomo}u refleksije. Naturalizam u
epistemologiji je, pribli`no re~eno, gledi{te prema kojemu se na epistemologijska
pitanja mo`e i mora odgovoriti empirijskim sredstvima.
Naturalizam je dakle metodolo{ka pozicija koju sasvim prirodno sugerira
eksternalizam; ako zna~ajni vidovi pozitivnog epistemi~kog statusa nisu
dostupni samo putem refleksije, po svoj su prilici dostupni putem empirijskog
istra`ivanja. Ogledi Hilarya Kornblitha i Richarda Feldmana propituju
izglede naturalizirane epistemologije. Kornblith tvrdi da se samo
posve naturalizirana epistemologija mo`e primjereno baviti glavnim epistemologijskim
pitanjima. Feldman tvrdi da su zahtjevi metodolo{kog
naturalizma pretjerani. Premda empirijska istra`ivanja mogu odgovarati
nekim epistemologijskim pitanjima, ona koja odre|uju sredi{nje probleme
tog podru~ja mogu se obra|ivati samo pomo}u tradicionalnijih, ne-empirijskih
na~ina analize.
Za naturaliziranu epistemologiju Kornblithov ogled podijeljen je u tri
glavna odjeljka. U prvome on razmatra kartezijansko shva}anje epistemologije
kao »prve filozofije«, pokazuju}i da se ova bavi trima pitanjima:
(1) [to je spoznaja? (2) Kako je spoznaja mogu}a? i (3) [to trebamo
~initi da bismo postigli spoznaju? U drugom odjeljku ogleda Kornblith
izla`e naturalisti~ku alternativu kartezijanskom pristupu te tvrdi da se ona
14