Epistemologija

Keith DeRose
subjekt mora zadovoljiti da bi se smatralo da zna, relativni ovisno o kontekstu
tog subjekta ili pak ovisno o kontekstu pripisiva~a – osobe koja
opisuje subjekta kao onoga tko zna ili ne zna. Treba biti jasno da je ono
{to ja nazivam »kontekstualizam« oblik onoga {to to dru{tvo naziva
»kontekstualizam pripisiva~a«. No, vrijedi ukratko opisati ono {to oni
smatraju »kontekstualizmom subjekta«, kako bi ga se razlikovalo od
onoga {to ja ovdje nazivam »kontekstualizam«.
Neki »kontekstualisti subjekta« ukazuju na primjere u kojima obilje`ja
okoline tobo`njeg subjekta znanja, koja ne ~ini nijedan dio
njegovog svjedo~anstva za relevantno vjerovanje, a za koje subjekt ~ak
ne mora znati, utje~u na to da li subjekt zna. Primjerice, u primjeru
Carla Gineta s la`nim sjenikom, o kojem se naveliko raspravljalo, 12 ako
subjekt prolazi podru~jem punim la`nih sjenika, tako vjernih da bi ga
zavarali da je nai{ao na njih, ali sre}om nai|e na jedini pravi sjenik u
okolici, a pouzdano vjeruje da vidi sjenik, onda ve}ina autora smatra da
subjekt ne zna da ono {to vidi jest sjenik. No, pretpostavljam da bi u
normalnoj situaciji, u kojoj nema la`nih sjenika, znao da je to sjenik.
^ini se da prisutnost la`nih sjenika subjektu tu oduzima znanje, iako
subjekt ne zna za la`ne sjenike i ~ak nije nai{ao ni na jedan takav sjenik.
Ja prihva}am intuicije na koje se poziva taj primjer: ne znate onda kad
je u okolici puno la`nih sjenika, ali znate u normalnoj situaciji. Pitanja
znanja tako su relativna ovisno o subjektovom »kontekstu«, pri ~emu
se rije~ »kontekst« koristi da bi se opisale takve vanevidencijske zna~ajke
subjektove situacije. Ako, dakle, prihvatiti to zna~i biti kontekstualist
subjekta, onda me u~lanite u klub. No, mislim da je bolje rezervirati
oznaku »kontekstualizam« za kontroverzniju tezu opisanu u prvom
odjeljku.
Drugi »kontekstualisti subjekta« nagla{avaju obilje`ja subjektovog
konverzacijskog konteksta: koliko je va`no da strane u raspravi, u kojoj
subjekt mo`da sudjeluje, budu u pravu u pogledu predmeta rasprave
(koliko riskiraju)? [to se dogodilo u raspravi u kojoj je subjekt mo`da
… ba{ ti nazivi, njihova upotreba mo`e biti izvedena iz mog razlikovanja izme|u »subjektnih
~inilaca« i »pripisiva~evih ~inilaca« u drugom dijelu DeRose, »Contextualism
and Knowledge Attributions«.)
12 Poznato pojavljivanje tog slu~aja je u Alvin Goldman, »Discrimination and Perceptual
Knowledge«, The Journal of Philosophy 73 (1976): 771-91. Na str. 252 u Stine,
»Skepticism, Relevant Alternatives, and Deductive Closure« navedeno je da Goldman
taj primjer pripisuje Ginetu.
234