Epistemologija

7. Metodolo{ki naturalizam u epistemologiji
ka`e da, ako nekome ne{to ka`e izvor kojemu imamo razloga vjerovati,
onda imamo razloga vjerovati u to {to nam je re~eno. A to je, ~ini se,
samo poseban slu~aj analize opravdanja u kojoj se smatra da osoba mo`e
opravdano vjerovati u ono {to ima potporu u njezinu svjedo~anstvu.
Moja hipoteza je da onakvih posebnih i istinitih epistemi~kih na~ela
o izvorima dokaza, kakve ~esto tra`e epistemolozi – nema. Svako }e se
predlo`eno na~elo pokazati ili neistinitim ili tek ograni~enom verzijom
vrlo op}eg epistemi~kog na~ela. Tu mo`e biti instruktivna analogija s
etikom. Utilitaristi ~inova – oni koji smatraju da u svim okolnostima trebamo
~initi ono {to, me|u drugim mogu}nostima, uve}ava korisnost –
smatrat }e da, kad je rije~ o dr`anju obe}anja, govorenju istine pa ~ak i
oduzimanju `ivota, nema istinitih posebnih moralnih na~ela. To trebamo
~initi onda i samo onda kad time uve}ava korisnost. Jedina istinita op}a
na~ela o toj vrsti djelovanja jednostavno su posebni slu~ajevi posve op-
}enitog pravila korisnosti. Mogu nam, me|utim, pomo}i i neka heuristi~ka
pravila, utoliko {to odre|ene vrste djelovanja tipi~no uve}avaju,
odnosno tipi~no ne uve}avaju korisnost. Takva heuristi~ka pravila mogu
poslu`iti kao vodilje u `ivotu.
^ini mi se da sli~no vrijedi i za epistemi~ka pravila. Glavno pravilo
jest da netko opravdano vjeruje u ono za {to ima potporu u svome dokazu.
Vjerujem da je to, iako grubo izre~eno, ispravna analiza opravdanja.
36 Opravdano prihva}amo ne~ije svjedo~enje ili formiramo opa`ajno
vjerovanje onda i samo onda kad nam za to daje potporu na{i ukupni
dokazi. Mo`da postoje korisna heuristi~ka pravila o tome kad }e to biti
slu~aj. O pojmu potpore dokaza mo`e se re}i i ne{to op}enitije, ali to
ne}e biti specifi~nija na~ela o pojedinim izvorima dokaza, poput onih za
kojima tragaju mnogi epistemolozi iz naslonja~a. 37 Ako je to gledi{te
prema epistemi~kim na~elima ispravno, onda tradicionalna potraga za
takvim na~elima ne mo`e uspjeti. Tu su jedina na~ela neka vrlo apstraktna
na~ela o potpori svjedo~anstva.
Je li sve to znatno druga~ije ako smo pobornici reliabilisti~ke ili
uzro~ne teorije? Pretpostavimo da netko iznese reliabilisti~ku teoriju nalik
na tvrdnju (R1). Mogu}e je formulirati na~ela o opa`anju i pam}enju
36 Ova analizu razvijaju i brane Richard Feldman i Earl Conee, »Evidentialism«,
Philosophical Studies 48 (1985): 15-34.
37 Moj je dojam da se zagovornici drugih op}ih epistemi~kih na~ela, poput Bayesovog
teorema, vjerojatno sla`u da ne postoje posebna epistemi~ka na~ela o opa`anju, svjedo~enju
i drugim izvorima dokaza.
225