Epistemologija

Richard Feldman
imamo tikove, evidencijski irelevantno za postojanje bilo kakvih vanjskih
predmeta. [to pak sugerira da ne postoje nikakva apriorna na~ela koja
bi povezivala neke posebne vrste opa`ajnih iskustava s prisutno{}u predmeta
neke posebne vrste.
Umjesto toga, mogu}e je predlo`iti donekle op}enitije na~elo o opa-
`ajnom svjedo~anstvu, kao na primjer da ako odre|enu vrstu opa`ajnog
iskustva redovito uzrokuje odre|ena vrsta predmeta, onda pojavljivanje
iskustva u nekoj osobi toj osobi pru`a barem neki razlog da vjeruje kako
je predmet te vrste prisutan. No, na~ela na toj liniji su sumnjiva, jer svaka
takva redovita uzro~na veza mo`e biti posve nepoznata ljudima koji takva
iskustva imaju. Ako se poka`e da sun~ane pjege uzrokuju neku vrstu iskustva,
recimo osobitu vrstu glavobolje, a nikome ne pada na pamet da
je tome tako, imati takvu glavobolju ne svjedo~i o pojavi sun~anih pjega.
Mo`da je ovo pravo na~elo opa`ajnog dokaza: ako osoba ima opa-
`ajno iskustvo odre|ene vrste, i ima dokaz da iskustva te vrste tipi~no
uzrokuju predmeti odre|ene vrste, i nema dokaz da je joj je iskustvo
netipi~no, onda ta osoba opravdano vjeruje da je prisutan predmet re~ene
vrste. ^ak i ako je neko takvo na~elo istinito, te{ko da se mo`e smatrati
posebnim na~elom o opa`ajnim dokazom. Jednako je tako istina da, ako
netko ima tik ili se naje`i ili ima neku vrstu telepatskog iskustva, a ima
dokaz da tu vrsta iskustva tipi~no uzrokuju predmeti odre|ene vrste, i
nema dokaz da mu je trenutno iskustvo atipi~no, onda opravdano vjeruje
da je predmet odre|ene vrste prisutan. Ta na~ela su samo instancije vrlo
op}enitog na~ela o evidencijskoj potpori. Nema tu nikakve posebne
istine o opa`anju.
Sli~no vrijedi i za svjedod`beni dokaz. Epistemolozi iz naslonja~a mo-
`da misle da ljudi tipi~no s vi{e opravdanja vjeruju u ono {to su pro~itali
u novinama kakve su New York Times nego u ono {to su pro~itali u
tabloidu u nekom supermarketu. Ako to zapa`anje uzdignemo na status
epistemolo{kog na~ela, onda bi evidencijalisti trebali smatrati da su takva
na~ela kontingentna i ovisna o empirijskim dokazima o to~nosti i integritetu
tih novina. Me|utim, sumnjam da bi mnogo epistemologa reklo da
se na~elo o pojedinim novinama ubraja u na~ela epistemologije. Oni tra`e
ne{to op}enitije. Ali {to? Jedna mogu}nost bila bi da, ako je sve ostalo
jednako, opravdano vjerujemo u ono {to dolazi iz uglednih izvora. Ako
»uglednim izvorima« smatramo izvore koji imaju op}enito velik ugled,
onda ta na~ela nisu istinita. »Ugledni izvori« mo`da jesu vjerodostojni,
izvori kojima imamo razloga vjerovati. Ali to je samo drugi na~in da se
224