Epistemologija

7. Metodolo{ki naturalizam u epistemologiji
Prema tome, »~ini se da crvenuje« (~ini se da vidi ne{to crveno) opravdava
nekoga da vjeruje kako je prisutno ne{to crveno. Sli~na se na~ela
mogu formulirati i za svjedo~enje, pam}enje i druge potencijalne izvore
opravdanja. Klju~ni aspekt uobi~ajenog stajali{ta epistemologa iz naslonja~a
jest da su ta na~ela o dokaznoj potpori nu`na i apriorna.
Najbli`e toj vrsti na~ela {to reliabilisti ili teoreti~ar uzro~nosti mogu
formulirati vjerojatno je tvrdnja o tome koji su procesi ili mehanizmi
pouzdani. Svaka takva tvrdnja bit }e proizvod rezultata psihologije, ~ak
i ako su nam u na{im naslonja~ima dostupne neke op}e informacije o
tome. ^ini se, dakle, da postoji zna~ajna razlika izme|u epistemologa iz
naslonja~a koji formuliraju ta na~ela a priori, i reliabilista koji se slu`e
empirijskim dokazima pri formulaciji kontingentnih tvrdnji o pouzdanim
procesima. Kako ka`e Goldman, evidencijalisti mogu tvrditi da »znanje,
opravdanje i racionalnost izviru prvenstveno iz empirijskih odnosa me|u
re~enicama ili iskazima, {to je apstraktna materija koja se mo`e prou~avati
logikom i teorijom vjerojatnosti«, dok reliabilisti misle da se ta materija
mo`e nau~iti »prou~avanjem biolo{kih ili psiholo{kih sustava u prirodnom
(fizi~kom) svijetu«. 35 Evidencijalisti tako tra`e a priori na~ela o kvazilogi~kim
odnosima me|u iskazima, dok reliabilisti tra`e kontingentne
istine o pouzdanim procesima. ^ini se, dakle, da je metodolo{ki naturalizam
prema reliabilisti~kim teorijama u pravu kad je rije~ o formuliranju
ovdje opisane vrste specifi~nih na~ela, ali mo`da nije prema tradicionalnim
teorijama koje se bave prvenstveno evidencijskom potporom.
Sigurno je istina da su mnogi evidencijalisti poku{ali formulirati epistemi~ka
na~ela bez pomo}i informacija dobivenih od znanosti. Ima li
taj projekt ikakve {anse za uspjeh, ve}inom ovisi o tome kako bi to~no
trebala izgledati epistemi~ka na~ela koja formuliraju. Sigurno je za ve}inu
nas istina da, kad se ~ini da crvenujemo, obi~no opravdano vjerujemo da
je pred nama ne{to crveno. No, to je kontingentna istina. Osjetilna iskustva
ljudi tek su u kontingentnom odnosu prema vanjskim predmetima
kojima (kako ispravno mislimo) svjedo~e. Da su na{e o~i druk~ije, tad
bi ona vrsta iskustva koju zapravo stje~emo u prisustvu ne~ega crvenog
mogla biti uzrokovana ne~ime {to nije crveno. U tom slu~aju, ta bi vrsta
iskustva mo`da bila dijelom ne~ijeg dokaza o prisutnosti ne~ega drugog.
Takav dokaz zapravo uop}e ne bi bilo ni u kakvom zanimljivom odnosu
s vanjskim predmetima. Naprotiv, bilo bi, kao kad se naje`imo ili
35 »Naturalistic Epistemology and Reliabilism«, str. 302.
223