Epistemologija

7. Metodolo{ki naturalizam u epistemologiji
^injenica da znanje zahtijeva istinito vjerovanje, ~ini se, izvan je svake
rasprave, {to pokazuje da je barem jednako pojmovno kompleksno. No,
{to znanje jo{ zahtijeva, i dalje je za raspravu. Ho}e li se u daljnjim analizama
pojaviti i{ta zanimljivo, tek treba vidjeti. U svakom slu~aju, tobo`nja
analogija s aluminijem ne daje nikakve osnove da se misli kako bi epistemologiju
iz naslonja~a trebalo zamijeniti empirijskim prou~avanjem
znanja.
I kad bi svi ovdje izneseni argumenti protiv epistemologije iz naslonja~a
pali u vodu, svejedno bi bila istina da treba dati prednost empirijskom
istra`ivanju prirode znanja. Pretpostavimo da poku{amo empirijski
istra`ivati znanje. [to bismo u~inili? Kornblith ukratko opisuje jedan odgovor
na to pitanje. On ka`e da }e empirijsko istra`ivanje znanja po~eti
od pretpostavke da mo`emo identificirati neke jasne slu~ajeve znanja.
Kad to napravimo, »Moramo prou~iti razne psiholo{ke mehanizme kojima
se znanje proizvodi i zadr`ava, kako bismo vidjeli imaju li ne{to
zajedni~ko, i {to im je zajedni~ko«. 30 A za{to prou~avati te mehanizme?
Za{to ne prou~avati prehranu ljudi koji imaju najvi{e znanja ili boju
~arapa koje su nosili kad su stjecali znanje? Za{to misliti da su psiholo{ki
mehanizmi, koji su uzrokovali vjerovanja imalo va`ni za razumijevanja
prirode znanja? Kornblith na to ne odgovara izri~ito, ali sugerira jedan
razlog za to kad ka`e: »Alvin Goldman iznio je, prema mom mi{ljenju,
najbolji opis znanja: znanje je pouzdano stvoreno istinito vjerovanje.« 31
Izraz »opis znanja« shva}am kao ono {to izra`ava Kornblithovo stajali{te
prema prirodi znanja. Kornblith najavljuje da je taj »opis« prema njegovu
mi{ljenju »najbolji« a da se pritom ne oslanja na bilo kakve znanstvene
informacije. A vrijedi primijetiti i da je Goldmanova obrana reliabilizma,
koju citira Kornblith, savr{en primjer metodologije naslonja~a. 32
Kornblith ne daje nikakvo obja{njenje za to kako empirijske informacije
uop}e mogu poduprijeti njegov opis prirode znanja.
Naravno, ima fascinantnih empirijskih pitanja o tome kako ljudi
stvaraju vjerovanja. Ni~im ovdje re~enim ne `elim sugerirati suprotno.
No, ta ~injenica, kao i analogija s aluminijem, niti daje osnove za odbacivanje
epistemologije iz naslonja~a niti pru`a bolji opis prirode znanja.
30 »U obranu naturalizirane epistemologije«, ovaj zbornik, str. 196.
31 »U obranu naturalizirane epistemologije«, ovaj zbornik, str. 197.
32 Vidi Epistemology as Cognition (Cambridge, MA: Harvard University Press, 1986),
prvi dio, »Theoretical Foundations«.
221