Epistemologija

7. Metodolo{ki naturalizam u epistemologiji
bilizma, kao i njihovi suparnici, sla`u se da mnoga svakodnevna vjerovanja
ne uspijevaju udovoljiti zahtjevima opravdanja ili znanja. ^ak i oni
koji pretpostavljaju da je svaki op}i oblik skepticizma pogre{an, sla`u se
da vjerovanja koja su rezultat praznovjerica, `arkih `elja i napre~ac izvedenih
generalizacija, nisu znanje iako mo`da prevladavaju. Epistemolozi
iz naslonja~a tipi~no odabiru realisti~ne i ma{tovite primjere u kojima se
neki prepoznaju kao slu~ajevi znanja, a neki ne. Mnogi zaklju~uju da je
znanje manje ~esta pojava nego {to bi to ~ovjek u prvi ~as pomislio.
Pa`ljivim razmatranjem primjera koje smatraju realnima, oni poku{avaju
prona}i {to je dobro u mogu}im na~inima rasu|ivanja. Svra}aju}i nam
pa`nju na rasu|ivanje koje uspje{no izdr`ava pa`ljiva preispitivanja, oni
mogu doprinijeti naporu da nam se pomogne u pobolj{avanju. Pogre{no
je to karakterizirati kao ~in samohvale.
Vrijedi pojasniti ulogu primjera u epistemologiji iz naslonja~a. Neki
epistemolozi iz naslonja~a zapo~inju opisom realisti~nih slu~ajeva za koje
smatraju da su primjeri, recimo, opa`ajnog znanja. Kornblith i drugi
mo`da misle da ti filozofi pretpostavljaju da se stvarni slu~ajevi poput
takvih smatraju znanjem neovisno o tome {to drugo vrijedi za njih. Mo`e
biti da neki epistemolozi iz naslonja~a tako postupaju. Oni misle da se
stvarni tipi~ni primjeri, recimo opa`ajnog vjerovanja, smatraju znanjem
neovisno o tome {to drugo vrijedi za njih. Budu}i da empirijska znanost mo`e
pokazati da se u tom slu~ajevima doga|a ne{to znatno druk~ije od onoga
{to u na{im naslonja~ima mislimo da se doga|a, empirijska znanost mo`e
otkriti informacije koje potkopavaju bilo koju predlo`enu analizu znanja.
Vjerujem da je to pogre{na karakterizacija uloge koju imaju, ili bi
trebali imati, primjeri u epistemologiji iz naslonja~a. Mislim da se standardno
pretpostavlja, ili bi se barem trebalo pretpostavljati, da ako su
na{i opa`ajni sustavi bar otprilike onakvi kakvima ih smatramo, a svijet
bar otprilike onakav kakav mislimo da jest, onda mnoga na{a uobi~ajena
opa`ajna vjerovanja zapravo jesu znanje. To je konzistentno s time da su
na{a stvarna opa`ajna vjerovanja tek rijetko znanje ili nikad nisu znanje. 28
Epistemolozi iz naslonja~a, dakle, i kad su im polazi{te realisti~ni primjeri,
ne postupaju na na~in koji bi jam~io da }e teorije, proiza{le iz
njih, implicirati da su to primjeri znanja ili opravdanja.
28 Stoga mislim da epistemolozi iz naslonja~a koji, ~ini se, pretpostavljaju da je skepticizam
neistinit, obi~no ne prihva}aju tu pretpostavku (niti bi je trebali prihva}ati).
Ta pretpostavka je gore spomenuta implikacija.
219