Epistemologija

Uvod
fundacionalizma suo~ava s problemima koji su mnogo krupniji no {to bi
to ina~e bili. To je vrijedno pa`nje s obzirom na to da se Ernest Sosa u
svom ogledu o sporu internalizam-eksternalizam glede naravi epistemi~kog
opravdanja protivi svakome takvom internalisti~kom ograni~enju.
Napokon, bit }e korisno usporediti BonJourov odgovor na problem
regresa s onim {to ga brani Williams. ^ini se o~itim da su njih dvojica
u sporu, budu}i da BonJour prihva}a internalisti~ku verziju fundacionalizma
dok Williams prihva}a kontekstualizam. Mo`emo, me|utim,
uo~iti dvije va`ne to~ke slaganja obratimo li ve}u pozornost na njihovu
terminologiju. Kao prvo, Williams tvrdi da »supstancijalni« fundacionalizam
valja odbaciti jer ovaj pretpostavlja zahtjev prethodnog utemeljenja
i s njim povezano internalisti~ko ograni~enje glede raspolo`ivosti adekvatnih
razloga. Kontekstualisti~ka alternativa {to je iznosi Williams zapravo
je verzija onoga {to on ina~e naziva »formalnim fundacionalizmom« a
BonJour »fundacionalizmom«: stajali{te da neka vjerovanja mogu dospjeti
do spoznaje ako ih i ne podupiru daljnja vjerovanja koja djeluju kao
njihovi dokazi. Drugo, Williams svoj kontekstualizam naziva »eksternalisti~kim«
upravo zato {to on ne zahtijeva da uvijek budemo svjesni vlastitih
razloga na na~in na koji to zahtijeva internalizam. Stoga se oba autora
sla`u u tome da je (a) formalni fundacionalizam ispravan odgovor na
problem regresa, i da (b) eksternalisti~ka verzija fundacionalizma postaje
uvjerljivom ako se odbaci internalisti~ko poimanje opravdanja. Ne sla`u
se u tome treba li odbaciti internalisti~ku teoriju opravdanja.
b. Narav epistemi~kog vrednovanja
Gore smo spomenuli da se znanje ~ini nadmo}nim u odnosu na mnijenje,
i vidjeli smo da se znanje mo`e u {irokim crtama ozna~iti kao vjerovanje
u ne{to istinito na dobar na~in. Sukladno tome, re}i da netko ne{to
zna zna~i iznijeti »vrijednosni sud«. Zna~i to pridati pozitivan vrijednosni
zna~aj vjerovanju te osobe ili mo`da samoj toj osobi. Na taj na~in pitanje
»[to je znanje?« stvara pitanje o naravi epistemi~ke normativnosti i
epistemi~kog vrednovanja. Ta je vrst pitanja, u stvari, odnedavna zauzela
sredi{nje mjesto u epistemologiji. U skladu s time, drugi dio knjige
posve}en je pitanjima te vrste.
Internalizam i eksternalizam Kao {to smo vidjeli, gledi{te internalista u
epistemologiji sastoji se u tome da je epistemi~ko opravdanje funkcija
11