Epistemologija

Richard Feldman
u nekim okolnostima opa`anje bolje, a u nekima slabije. Ne trebaju nam
kognitivni psiholozi re}i da ne vidimo u mraku, a ni da nam svi induktivni
zaklju~ci nisu racionalni. To vidimo i iz na{ih naslonja~a.
Vjerujem da sli~no vrijedi i za druga empirijska razmatranja koja se
ponekad koriste kako bi se ocijenile predlo`ene analize znanja ili opravdanja.
Neke verzije koherentizma, primjerice, tra`e da opravdanje svakog
vjerovanja bude dio potpuno koherentnog sustava vjerovanja. Psiholo{ki
rezultati, ~ini se, pokazuju da ljudi tipi~no nemaju potpuno koherentan
sustav vjerovanja. S obzirom na terenski psihologizam, taj empirijski
rezultat dakle pokazuje da verzije koherentizma s tim zahtjevom moraju
biti pogre{ne. 22 Meni se ~ini da se lako, i bez pomo}i empirijskih rezultata,
vidi da neka osoba mo`e imati opravdano vjerovanje o ne~emu, a
da istodobno u nekim dalekim podru~jima svog sustava vjerovanja ima
nekoherentnosti. Mogu}nost takvog slu~aja o~igledna nam je, dakle, i iz
naslonja~a. Mo`da nam iz naslonja~a mo`e biti dostupna i ~injenica da
su takvi slu~ajevi stvarni, ovisno (opet) o tome kojim se to~no informacijama
smiju slu`iti epistemolozi iz naslonja~a.
I ako pretpostavimo istinitost terenskog psihologizma, jo{ nismo
obranili metodolo{ki naturalizam s obzirom na projekt analiziranja pojmova
znanja i opravdanja. To ne isklju~uje mogu}nost da psiholozi mogu
opisati stvarne primjere one vrste koju epistemolozi dotad nisu uzeli u
obzir. Da isklju~uje, bilo bi budalasto od strane epistemologa ne ispitati
svoje teorije na tim primjerima. No, ni{ta od dosad navedenog ne daje
osnove za tvrdnje o naturalisti~kim revolucijama u epistemologiji. Kako
pokazuju dosad navedeni argumenti i primjeri, evidencijska relevantnost
psihologije za napore analiziranja znanja i opravdanja, vrlo je skromna. 23
3. Znanstvena analiza je korisnija od pojmovne analize
Kornblith u jednom recentnom ~lanku na druga~iji na~in zaklju~uje da
empirijski rezultati moraju imati sredi{nju ulogu u razumijevanju prirode
spoznaje. Zapo~inje ga omalova`avanjem pojmovne analize:
22 Ovaj mi je argument sugerirao John Greco.
23 Moja dosada{nja rasprava govorila je o poku{ajima da se analizira ono {to je navodno
standardni pojam znanja i opravdanja. Mislim da bismo do sli~nog zaklju~ka do{li i
da je cilj bio pojasniti neke druge koncepcije epistemi~ke vrijednosti. Ne mislim,
dakle, da na moje zaklju~ke utje~u argumenti onih koji misle da su na{e koncepcije
epistemi~ke vrijednosti na neki na~in sumnjive ili neva`ne.
216