Epistemologija

Richard Feldman
pretpostavljaju neistinitost skepticizma. A ne{to sli~no terenskom psihologizmu
jest posljedica te antiskepti~ke pretpostavke. 18 Kornblith daje
jedan primjer kojim `eli ilustrirati kako uz tu pretpostavku, smatra on,
psiholo{ki rezultati utje~u na epistemologiju. Pretpostavimo da je netko
reliabilist koji prihva}a ne{to sli~no tvrdnji (R). Kornblith ka`e da recentna
empirijska istra`ivanja pokazuju da smo slabi u induktivnom
zaklju~ivanju. 19 Kad bi reliabilisti smatrali da postoji jedan proces – induktivno
zaklju~ivanje – koji je na djelu u svim slu~ajevima induktivnog
zaklju~ivanja, onda, budu}i da taj proces nije pouzdan, 20 reliabilisti
moraju ostati na skepti~kom zaklju~ku da uop}e nemamo opravdanih
vjerovanja koja bi bila rezultat induktivnog zaklju~ivanja. No, to se ne
sla`e s pretpostavkom terenskog psihologista da posjedujemo induktivno
znanje. Kornblith zaklju~uje da u tom slu~aju epistemolozi moraju modificirati
ili napustiti reliabilizam. Na njihovu epistemologiju utjecali su,
dakle, empirijski rezultati.
Alvin Goldman ima sli~an argument. On navodi empirijske rezultate
koji pokazuju da je prepoznavanje vizualnog predmeta pouzdanije u jednim
uvjetima, a manje pouzdano u drugim. 21 To ga navodi na to da
odbaci tvrdnju (R) te da umjesto nje postavi tvrdnju:
(R1) Vjerovanje je opravdano ako je kognitivni proces koji ga je uzrokovao
pouzdan kad djeluje pod parametarskim vrijednostima u
kojima je to vjerovanje uzrokovao.
Zna~i, ne trebamo re}i da su opravdana ili neopravdana sva vjerovanja
koja su rezultat jednog procesa. Ono {to Kornblith tvrdi za indukciju,
to mo`e dovesti do sli~ne prerade jednostavnog reliabilizma. Uzev{i u
18 Da li pretpostavka da je skepticizam neistinit implicira terenski psihologizam, to
ovisi o vi{e stvari, uklju~uju}i i (i) koliko se pretpostavlja da imamo znanja, (ii) {to
terenski psihologizam implicira o tome koliko su na{i procesi formiranja vjerovanja
sli~ni procesima koje bismo trebali koristiti, i (iii) da li znanje da je neki iskaz istinit
implicira da smo do vjerovanja u taj iskaz do{li nekim procesom sli~nim onome
koji smo trebali koristiti. Vrijedi primijetiti da filozofi koji pretpostavljaju da je
skepticizam neistinit ne trebaju pretpostaviti da se sva na{e vjerovanja, pa ~ak ni
ve}ina, mogu smatrati znanjem.
19 »Introduction: What is Naturalized Epistemology?«, str. 12ff.
20 Pomalo je nategnuto re}i da empirijski rezultati pokazuju kako induktivno razmi{ljanje
op}enito nije pouzdano. U najboljem slu~aju, oni pokazuju da postoje neke ~este
pogre{ke. No, to je daleko od toga da pokazuje nedostatak op}e sposobnosti.
21 Vidi »Epistemic Folkways and Scientific Epistemology«, str. 304-306.
214