Epistemologija

7. Metodolo{ki naturalizam u epistemologiji
Pretpostavimo da reliabilist zapo~inje obranom neke jednostavne
verzije reliabilizma, kakva je sljede}a:
(R) Vjerovanje je opravdano ako i samo ako mu je uzrok neki op}enito
pouzdan proces. 15
Kornblith zaklju~uje ovako: pretpostavimo da reliabilist koji prihva}a (R)
prihva}a i »terenski psihologizam«, stajali{te prema kojemu su »procesi
kojima dolazimo do na{ih vjerovanja barem ugrubo sli~ni procesima kojima
bismo trebali dolaziti do na{ih vjerovanja«. 16 Ako je terenski psihologizam
istinit, onda (R) mo`emo ispitati tako da provjerimo jesu li procesi
kojima se stvarno slu`imo op}enito pouzdani. Ako nisu, onda tvrdnja (R)
mora biti pogre{na. Donekle sli~an zaklju~ak mo`e se iskoristiti i za
odbacivanje drugih predlo`enih analiza opravdanja. Psiholo{ki rezultati se,
dakle, mogu koristiti za opovrgavanje epistemolo{kih teorija. 17
Taj se argument oslanja na istinitost terenskog psihologizma. No,
mo`e li se braniti, osobito imaju}i u vidu `alosne ocjene nekih o na~inu
na koji ljudi stvarno razmi{ljaju, imaju}i pritom u vidu ono {to se govori
na otvorenim telefonima u radijskim emisijama? Najo~itiji na~in da se
obrani terenski psihologizam bio bi prvo analizirati opravdanje, a zatim
uo~iti jednu radosnu ~injenicu: na{a vjerovanja ~esto doista zadovoljavaju
uvjete opravdanosti. Ako smo time zaklju~ili da je terenski psihologizam
istinit, onda je terenski psihologizam posljedica nezavisno utvr|ene epistemolo{ke
teorije. Psiholo{ki rezultati, dakle, nisu korisni pri analizi
opravdanja. Tu nema dobre obrane metodolo{kog naturalizma. Da bismo
potkrijepili metodolo{ki naturalizam, trebamo obranu terenskog psihologizma
koja ne ovisi o prethodnoj analizi ili opravdanju.
Mogu}e je da terenski psihologizam nije postavka koja se brani, nego
polazi{te ili pretpostavka na kojoj se epistemolo{ka teorija gradi. Istina
je, ~ini se, da mnogi filozofi koji tra`e analizu znanja i opravdanja doista
15 Za raspravu o nekim nevoljama s kojima se suo~ava reliabilizam pri identificiranju
procesa koji se spominju u tvrdnji (R), vidi Earl Conee i Richard Feldman, »The
Generality Problem for Reliabilism«, Philosophyical Studies, 89 (1998): 1-29.
16 »Introduction: What is Naturalized Epistemology?«, str. 10. Ako se ono u {to netko
opravdano vjeruje izjedna~i s onim u {to bi trebao vjerovati, problem }e se pojednostaviti,
a za na{e potrebe ne}e stvoriti druge te{ko}e.
17 Naravno, iz terenskog psihologizma i tvrdnje (R) jednako bi se tako moglo zaklju~iti i
da psihologizmi moraju biti u krivu kad je rije~ o tome koje procese stvarno koristimo.
213