Epistemologija

Richard Feldman
analizama. Ako pozivanje na psiholo{ke pojmove u analizi znanja ili
opravdanja ~ini nekoga naturalistom, onda ne stoji da su se naturalisti
nedavno vratili. Nisu nikad ni oti{li. 13
Postoje zanimljive razlike izme|u novijih uzro~nih teorija i mnogih
njihovih prethodnika. Novije analize se ~esto pozivaju na procese formiranja
vjerovanja, ~ega u starijima nije bilo. Dodaju se, osim toga, i
eksplicitne reference na neke stvari za koje je vjerojatno da }e imati
zapa`enu ulogu u psiholo{kim teorijama. Nadalje, neke (ali ne sve)
uzro~ne i reliabilisti~ke teorije poku{avaju analizirati znanje ili opravdanje
potpuno naturalisti~ki. To jest, u njima se uvjeti znanja ili opravdanja
poku{avaju odrediti isklju~ivo u terminima koji bi se smatrali legitimnima
u znanosti. U takvim analizama nema mjesta za pojmove kakvi su pojam
svjedo~anstva ili adekvatnog razloga. Tu je po svoj prilici cilj uklopiti
znanje i opravdanje u prirodni svijet, vezati te epistemolo{ke pojmove za
realni svijet.
Neovisno o uspjehu tih uzro~nih i reliabilisti~kih teorija, za nas je
ovdje klju~no da u njima nema nikakvih va`nih veza s metodolo{kim
naturalizmom. Iz ~injenice da se epistemolozi u analizi epistemi~kih pojmova
pozivaju na psiholo{ke pojmove, ne slijedi da rezultati psihologije
impliciraju da se ta teorija ili epistemolog mora ili mo`e koristiti tim
rezultatima u pru`anju potpore teoriji. Te su nove teorije verzije onoga
{to Alvin Goldman naziva »supstantivnim naturalizmom«, a to stajali{te
ni{ta ne povezuje posve jasno s metodolo{kim naturalizmom. 14
2. Empirijski rezultati mogu dovesti do modificiranja analize
Drugi argument u prilog metodolo{kom naturalizmu temelji se na ideji
da empirijski rezultati iz psihologije mogu potaknuti epistemologe da
modificiraju ili odbace svoje analize znanja ili opravdanja. I Hilary
Kornblith i Alvin Goldman branili su taj tip argumenta. I jedan i drugi
ilustriraju svoju poantu tako {to pokazuju na koji }e na~in rezultati iz
psihologije navesti reliabiliste da modificiraju svoje teorije.
13 Va`no je naglasiti da se ovdje ne raspravlja o Kitcherovu glavnom razlogu zbog
kojega misli da se naturalizam vratio.
14 Vidi Goldmanov ~lanak »Naturalistic Epistemology and Reliabilism«, u: Midwest
Studies in Philosophy XIX, ur. Peter A. French, Theodore E. Uehling jr. i Howard
K. Wettstein (Notre Dame: University of Notre Dame Press, 1994), str. 301-20.
212