Epistemologija

7. Metodolo{ki naturalizam u epistemologiji
lo{kog naturalizma, taj pristup ne obe}ava, ali }emo ga ukratko razmotriti
jer daje neke korisne pozadinske uvide za ono {to slijedi.
Philip Kitcher u svome ~lanku »The Naturalists Return« tvrdi da
recentna epistemologija svjedo~i o povratku epistemologa teorijama koje
su u va`nom smislu sli~ne teorijama popularnim prije antinaturalisti~kih
i antipsiholo{kih pozicija, za koje smatra da su bile dominantne u dvadesetom
stolje}u. U prvom dijelu tog ~lanka opisuje jedan (ali prema njegovom
mi{ljenju ne najva`niji) na~in na koji je posljednjih godina psihologija
ponovno u{la u epistemologiju. Danas je u epistemologiji pu~ka mudrost
da je prije 1963. godine gotovo op}eprihva}eno stajali{te bilo da je znanje
opravdano istinito vjerovanje. Edmund Gettier je pokazao da opravdano
istinito vjerovanje nije dovoljno za znanje. 11 Uslijedila je bujica
analiza znanja, a vi{e pa`nje posve}ivalo se i sastavnici opravdanja. Prema
Kitcheru, apsihologisti~ka tradicija poricala je da su »pojmovi psihologije
potrebni da se razumije po ~emu se slu~ajevi znanja ili opravdanja« razlikuju
od svojih suprotnosti. 12 On smatra da je zna~ajno dostignu}e tog
razdoblja bio uvid da se znanje i opravdano vjerovanje moraju analizirati
u terminima uzro~nosti, to~nije, u terminima svojstava kognitivnih
procesa koji uzrokuju vjerovanja. Mnogi epistemolozi po~eli su smatrati
pouzdanost takvih procesa va`nom te je reliabilizam postao vode}i pretendent
me|u predlo`enim analizama znanja i opravdanja. Te novije analize
treba lu~iti od tradicionalnih analiza, prema kojima se znanje shva}a
u terminima dobrih razloga ili adekvatnih dokaza.
Kitcher smatra da je takav razvoj doga|aja bio va`an jer su psiholo{ki
pojmovi tada u{li u dotad apsihologisti~ke teorije znanja i opravdanja,
»psihologija je ponovo u{la u epistemologiju«. Iako razvoj uzro~nih
i reliabilisti~kih analiza znanja i opravdanja sigurno jest zna~ajan, njihov
zna~aj ne mo`e proizlaziti iz ~injenice da su one uvele psiholo{ke pojmove
u epistemologiju. I tradicionalne, ne-uzro~ne analize sadr`avale su
psiholo{ke pojmove. One su govorile da je znanje opravdano istinito
vjerovanje, a pojam vjerovanja je zasigurno psiholo{ki. Nadalje, tradicionalisti
su tipi~no govorili da onaj tko ima neko opravdano vjerovanje ili
znanje, svoje vjerovanje mora temeljiti na adekvatnom svjedo~anstvu. Taj
utemeljuju}i odnos tako|er je, ~ini se, psiholo{ki odnos. I novi naturalisti
i stari »nenaturalisti« slu`e se, dakle, psiholo{kim pojmovima u svojim
11 »Is Justified True Belief Knowledge?«, Analysis 23 (1963): 121-3.
12 »The Naturalists Return«, str. 60, bilj. 29.
211