Epistemologija

Kao {to se mo`e vidjeti iz sljede}ih tvrdnji, metodolo{ki naturalizam
ima mnogo zagovornika:
»Da bi se do{lo do prihvatljivih na~ela opravdavanja, potrebna je, dakle,
mje{avina filozofije i psihologije.« 2
»…svaki epistemolog koji odbacuje skepticizam, u svom bi se filozofskom
radu trebao prepustiti utjecaju deskriptivnih rezultata psiholo-
gije.« 3
»…rezultati znanosti koje se bave spoznavanjem mogu biti relevantni za
tradicionalne epistemolo{ke probleme te ih je legitimno koristiti pri njihovu
rje{avanju.« 4
»[Filozofi] na svoju nesre}u… zanemaruju [novija eksperimentalna istra-
`ivanja ljudskog zaklju~ivanja].« 5
»[T]e{ko je do}i do uvjerljivih normativnih na~ela, a da se ne uzme u
obzir kako ljudi doista zaklju~uju, {to spada u djelokrug deskriptivne
teorije.« 6
Richard Feldman
Nema sumnje, ti se filozofi bave razli~itim epistemolo{kim projektima
pa se prema tome razlikuje i uloga psihologije u njihovim naporima. 7
U ovom }u ogledu razmotriti neke argumente iznesene u prilog
metodolo{kog naturalizma. Moja }e rasprava, bar se tome nadam, ubla`iti
entuzijazam nekih ekstremnijih metodolo{kih naturalista. S druge strane,
u njemu iznosim tvrdnju da su i neki zagovornici tradicionalne metodologije
naslonja~a precijenili ono {to se mo`e utvrditi bez pomo}i
znanosti.
2 Alvin Goldman, »Epistemic Folkways and Scientific Epistemology«, pretisak u:
Naturalizing Epistemology, 2. izd., ur. Hilary Kornblith (Cambridge, MA: MIT
Press, 1994), str. 291-315. Cit. str. 314.
3 Hilary Kornblith, »Introduction: What is Naturalized Epistemology?«, Naturalizing
Epistemology, str. 1-14. Cit. str. 14.
4 Susan Haack, Evidence and Inquiry (Oxford: Blackwell, 1993), str. 118.
5 Stephen Stich i Richard Nisbett, »Justification and the Psychology of Human
Reasoning«, Philosophy of Science 47 (1980): 188-202. Cit. str. 188.
6 Gilbert Harman, Change in View: Principles of Reasoned Revision (Cambridge, MA:
MIT Press, 1986), str. 7.
7 Haack, primjerice, gleda na naturalizam manje entuzijasti~no od drugih citiranih
autora.
208