Epistemologija

John Greco
BonJourov ogled je podijeljen u ~etiri glavna dijela. Prvo, on propituje
problem epistemi~kog regresa, odnosno problem adekvatnog zasnivanja
ne~ije spoznaje na dobrim razlozima. Drugo, istra`uje fundacionalisti~ki
odgovor na taj problem. Glavna je zamisao da se neka vjerovanja mogu
smatrati razlozima za druga vjerovanja, iako sama nemaju potporu daljnjih
razloga. Otuda se regres razlogâ zaustavlja s tom »fundacionalnom«
spoznajom. Neki prigovori vezani uz fundacionalizam odnose se na mogu}nost
utemeljuju}e spoznaje: kako mo`e ne{to slu`iti kao razlog, pa
~ak i biti sama spoznaja, a da mu samom ne trebaju razlozi? Drugi prigovori
ti~u se odnosa utemeljuju}e spoznaje spram ne-neutemeljuju}e: ~ak
i ako postoji neki uzak raspon utemeljuju}eg znanja, kako ono mo`e biti
prikladno za potporu svim drugim stvarima za koje se ~ini da ih znamo?
BonJour potom razmatra koherentisti~ko rje{enje problema regresa.
Rije~ je o ideji da razlozi mogu biti u odnosu me|usobne potpore, tako
da se izbjegava beskona~an broj razloga unato~ tome {to svaka spoznaja
mora biti podr`ana dobrim razlozima. BonJour propituje neke prigovore
koherentizmu i ocjenjuje ih pogubnim. Jedan od njih je taj da koherentizam
ne mo`e razjasniti ulogu osjetilnog iskustva u opservacijskom znanju.
Glavna strategija koja se nudi koherentistima jest razja{njavanje uloge
iskustva razmatranjem toga kako vjerovanja o iskustvu mogu dovesti do
opservacijskog znanja. Me|utim, tvrdi BonJour, takav postupak ne dopu-
{ta zadovoljavaju}i odgovor na re~eni problem. Time je nadahnut zavr{ni
dio ogleda, u kojemu se nanovo razmatra fundacionalizam.
Mo`emo vidjeti da glavni zaklju~ak BonJourova ~lanka ima oblik
dileme: koherentizam i fundacionalizam dvije su najbolje strategije za
izbjegavanje skepticizma u srazu s problemom regresa; no postoje razorni
prigovori koherentizmu, i stoga je neki vid fundacionalizma po svoj prilici
ispravan. U zavr{nim odjeljcima BonJourova ~lanka razmatraju se
izgledi za obranu odr`ivog fundacionalizma naspram prigovora iznesenih
na po~etku ogleda.
Ovdje valja dotaknuti jo{ jedan vid BonJourove argumentacije. On
nam, naime, ka`e da argument za njegovu verziju fundacionalizma pretpostavlja
internalisti~ku teoriju opravdanja. Kao i u Williamsovu ogledu,
rije~ je otprilike o zamisli da spoznaja mora biti utemeljena na razlozima
koji su dostupni spoznavaocu. Ako se ne pretpostavi internalisti~ko ograni~enje
spoznaje, tvrdi BonJour, onda uistinu nema ni~ega problemati-
~nog glede jednostavna fundacionalisti~kog odgovora na problem regresa.
Budu}i da prihva}a internalisti~ko ograni~enje, BonJour se u obrani
10