Epistemologija

Hilary Kornblith
zna~ajkama neke pojave u svijetu. Ne, to je pitanje na{eg pojma znanja,
koji nam omogu}uje da prepoznamo da ne{to jest, a ne{to nije instancija
toga pojma. Sli~no tome, protivnici naturalizma }e tvrditi da naturalisti
pogre{no shva}aju drugo pitanje, ono o mogu}nosti spoznaje. Pitanje
kako odgovoriti skeptiku je, dakle, pitanje koje zahtijeva logi~ku rekonstrukciju
spoznaje; nisu, tvrde naturalisti, u pitanju razli~iti mehanizmi
zbog kojih je spoznaja nomolo{ki mogu}a. Kona~no, naturalisti navodno
pogre{no shva}aju i tre}e pitanje. Iako je lako mogu}e da postoje
empirijska pitanja o tome kako najbolje uvje`bati pojedinca da nadvlada
svoju spoznajnu nesavr{enost, filozofski gledano, pitanje je posve
druga~ije. Tre}e pitanje, shva}eno filozofski, ti~e se spoznajnih ciljeva
koje treba posti}i da bi se dostigla spoznaja. Napokon, ako `elimo nekim
postupkom posti}i neki skup ciljeva, prvo moramo znati koji su to ciljevi,
a to je posao filozofije. Tre}e pitanje u naturalisti~koj reinterpretaciji
doima se empirijskim samo ako uzmete zdravo za gotovo da ve} imamo
odgovor na navlastito filozofska pitanja o ciljevima spoznaje.
Pri utvr|ivanju zna~enja tih triju pitanja ne mo`emo se pozvati ni
na kakav tekst, ni na kakve izvorne namjere rodona~elnika. Tu nije rije~
o tome za koja su pitanja ovi ili oni filozofi mislili da su va`na, ni o tome
koja su se u povijesti smatrala va`nima. Ne, tu je u pitanju sama narav
epistemolo{kog istra`ivanja. Svaka strana ima svoja stajali{ta o tome koja
su pitanja istinski zanimljiva ili istinski va`na, i svaka od drugog
istra`iva~kog programa o~ekuje da }e se vjerojatno pokazati plodnim.
Vjerujem da naturalisti trebaju odbaciti svaki poku{aj odgovora na
prvo pitanje u kojemu se rje{enje ho}e osigurati analizom pojmova. 17
Ba{ kao {to je na{e obja{njenje pojma aluminija za kemiju od male
va`nosti, epistemologiju ne bi trebalo previ{e zanimati kakav nam je
trenutno pojam znanja. Upravo zato {to je mogu}e da se aktualni pojam
znanja temelji na pogre{nom ili znatno nepotpunom znanju, iako je u
njega mo`da ugra|eno i neko stvarno razumijevanje, najbolje }emo
u~initi ako istra`imo sam fenomen znanja a ne na{ trenutni pojam toga
fenomena. Kao i kod znanosti, smisao filozofije nije razumjeti pojmove,
nego ih promijeniti.
Odgovor na skepticizam – tako, naime, antinaturalist shva}a na{e
drugo pitanje – naturalisti smatraju slijepom ulicom. Naturalist }e re}i
17 Druga~ije stajali{te prema na~inu razvijanja naturalisti~ke epistemologije iznosi se u
Goldman i Goldman i Pust (navedeno u bilje{ci 14).
204