Epistemologija

6. U obranu naturalizirane epistemologije
se filozofskim pitanjima jednostavno bave na empirijski na~in; tradicionalniji
filozofi }e tvrditi da istra`ivanje nije filozofsko ako se u njemu
koriste empirijske metode.
Me|u naturalistima i njihovim protivnicima, me|utim, sporno je
jedno drugo pitanje i ta debata ne mora biti posve jalova. Ako su protivnici
naturalizma u pravu, postoje legitimna epistemolo{ka pitanja na
koja se mo`e odgovoriti istra`ivanjem a priori; ta pitanja, tvrde oni, s
pravom se mogu smatrati ~isto filozofskima. Na programe kojima se
bave naturalisti mo`e se gledati kao na »primijenjenu filozofiju«; ho}e li
te primijenjene programe netko smatrati filozofijom ili ne}e, ne ~ini se
vi{e ni va`no: bila bi to trivijalna terminolo{ka rasprava. Pitanje o kojemu
se naturalisti i njihovi tradicionalniji protivnici doista spore glasi: postoji
li legitimno podru~je istra`ivanja a priori.
Tom se problemu mo`e pristupiti na dva na~ina. Prvo, tu su na~elni
argumenti obiju strana: naturalisti }e tvrditi da su empirijske informacije
neizbje`no relevantne za epistemolo{ka pitanja, dok }e tradicionalniji
filozofi tvrditi da se na odre|ena pitanja koja se mogu razrije{iti samo
a priori, mora odgovoriti prije bilo kojeg empirijskog pitanja o znanju.
Razmotrit }emo na~elne argumente obiju strana. Drugo, tu je i izravniji
pristup. Protivnici naturalizma o~igledno se bave apriornom epistemolo{kom
teorijom i tvrde da su na taj na~in do{li do nekih uvida. Razmotrit
}emo rezultate tog na~ina rada i vidjeti koje uvide nude. Ako se bilo
kojim od ta dva pristupa utvrdi da su apriorne metode obe}avaju}e pri
rje{avanju epistemolo{kih problema, naturalisti }e morati priznati da
ispravnost potpuno empirijske epistemologije tek treba pokazati.
Na~elni argument u prilog naturalizmu ve} smo ukratko iznijeli. Sva
su na{a tri epistemolo{ka pitanja takva da su za njih empirijske informacije
izravno relevantne. Ni{ta se ne dobiva, a sve se gubi, ako im se pristupi
tako da se istra`ivanje odsije~e od relevantnih empirijskih informacija.
No, ne shva}aju svi naturalisti ta pitanja na isti na~in. Mnogi protivnici
naturalizma vjeruju da je pravi na~in istra`ivanja na{eg prvoga
pitanja analiza pojmova. 16 Pitanje {to je znanje, ka`u oni, nije pitanje o
16 Neki naturalisti bi se slo`ili s time, ali vjeruju da je analiza pojmova i sama jedno
empirijsko istra`ivanje. Vidi Alvin Goldman, »Psychology and Philosophical Analysis«,
Proceedings of the Aristotelian Society 89 (1989): 195-209, i Alvin Goldman i
Joel Pust, »Philosophical Theory and Intuitional Evidence«, u: DePaul i Ramsey,
Rethinking Intuition. Pozicija tih dvaju ~lanaka razlikuje se od Goldmanova stajali{ta
iz Epistemology and Cognition.
203