Epistemologija

Hilary Kornblith
postupci uspje{ne znanosti te{ko da su mu mogli poslu`iti. Descartesova
motivacija u Meditacijama, kako nas obavje{tava na prvoj stranici prve
meditacije, bila je prona}i »u znanosti bilo {to stalno i trajno«. Za to
nije trebalo ni{ta manje nego znanstvena revolucija 17. i 18. stolje}a. No,
Descartes, ~iji je rad prethodio toj revoluciji, morao je tra`iti spoznajno
vodstvo drugdje, izvan znanosti.
Vanznanstveni uvid u na{e spoznajno stanje nije nastupio. Mi, koji
imamo oslonac u uspje{noj znanosti, ne bismo trebali i}i Descartesovim
tragom i tra`iti spoznajne uvide do kojih se do{lo ne znaju}i za znanstveno
razumijevanje. Ako krenemo Descartesovim tragom i poku{amo se baviti
epistemolo{kom teorijom bez pomo}i znanosti, time pokazujemo da
nismo prepoznali u kojoj se mjeri na{e spoznajno stanje promijenilo od
17. stolje}a.
3. Za{to taj posao mo`e obaviti samo potpuno
empirijska epistemologija?
Oni skloniji tradicionalnijem pristupu epistemologiji vjerojatno ne}e
imati primjedaba na gore opisane programe. Nema ni~eg lo{eg u istra-
`ivanju razli~itih mehanizama kojima se proizvodi znanje, nema ni~eg
neprikladnog u poku{aju da se otkriju jake i slabe strane na{eg trenutnog
spoznajnog stanja. Takvi programi nesumnjivo mogu dati korisne spoznajne
savjete. Unato~ tome, ostaje primjedba da su to znanstveni programi
koji nisu dio filozofije. 14
Naturalisti, naravno, ne vjeruju da je znanstvene i filozofske programe
mogu}e i potrebno o{tro razlikovati. Tradicionalno se smatra da
su znanosti proizvod empirijskog istra`ivanja, a filozofijom se ispravno
baviti a priori. Takvo obja{njenje razlikovanja filozofije od znanosti naturalisti
me|utim odbacuju. 15 Epistemologiju shva}enu kao prvu filozofiju
naturalisti smatraju pogre{no zasnovanom, jer se epistemologija
tako odsijeca od informacija relevantnih za njezine programe, a u svakom
slu~aju tada je neprovediva. Stoga je, ~ini se, neplodna debata o tome je
li naturalisti~ka epistemologija uop}e filozofija. Naturalisti }e tvrditi da
14 Taj osje}aj izra`en je u Laurence BonJour, »Against Naturalized Epistemology«, Mark
Kaplan, »Epistemology Denatured«; i Barry Stroud, The Significance, pogl. 6.
15 Doista, ve}ina naturalista, slijede}i Quinea, odbacuje razlikovanje izme|u apriornog
i aposteriornog znanja kao utemeljeno na pogre{nom gledi{tu o jeziku i znanju.
202