Epistemologija

6. U obranu naturalizirane epistemologije
pogledu spoznavanja mo`e nam dati upravo i jedino takvo detaljno znanje.
Ako je na~in na koji nereflektirano dolazimo do na{ih vjerovanja iznimno
pouzdan, onda je lako mogu}e da do potrebnog savjeta mo`emo
do}i tako da nastavimo ~initi ono {to ve} ~inimo. Razmi{ljanje o na{em
spoznajnom ustrojstvu mo`e biti samo po sebi zanimljivo, ali ne i nu`no
za unapre|ivanje na{eg spoznajnog ustroja; na{e spoznajno ustrojstvo,
dakle, ni ne treba pobolj{avati. Sli~no tome, ako je na{e spoznajno ustrojstvo
dovoljno lo{e, ako ima razloga da se misli kako na{e spoznajne mo}i
jednostavno nisu dorasle zadatku pouzdanog proizvo|enja istinitih
vjerovanja, onda nema mnogo smisla tra`iti promjene u na{oj spoznajnoj
praksi, budu}i da se nijedna promjena, za koju bismo bili sposobni,
ne bi mogla iskoristiti pri stjecanju znanja. No, obje su te ekstremne slike
nevjerojatne. Zapravo, imamo dobrih razloga za mi{ljenje da je na{a
spoznajna situacija posve dobra, da znamo i mo`emo znati mnogo toga
o svijetu, ali i da smo sposobni za grube gre{ke, te da je nereflektirano
stjecanje vjerovanja u mnogim slu~ajevima iznimno nepouzdano.
Istra`uju}i razli~ite mehanizme proizvo|enja i zadr`avanja vjerovanja
mo`emo odrediti gdje nam je vodstvo najpotrebnije i {to trebamo poduzeti
da bismo, uz postoje}e sposobnosti, nadi{li svoje nedostatke.
Ba{ kao {to je Descartesov fundacionalisti~ki program ponudio jedinstvenu
perspektivu na na{a tri epistemolo{ka pitanja, i naturalisti~ki program
objedinjuje pristup tim trima pitanjima. Me|utim, dok je Descartes
smatrao epistemologiju prvom filozofijom, naturalisti smatraju da je
epistemologija u velikoj mjeri dio znanstvenog poduhvata. Epistemologija
ne prethodi znanosti, {tovi{e, da bi dala onu vrstu spoznajnog vodstva
kakvo je Descartes s pravom tra`io, nije ni nu`no da to ~ini. Mi `elimo
da nas epistemologija savjetuje dok razmatramo metode stjecanja vjerovanja,
no najbolji na~in da se dade konstruktivan spoznajni savjet jest da
se to ~ini uz vodstvo trenutno najboljeg znanstvenog razumijevanja mehanizama
stjecanja vjerovanja. Umjesto da jednostavno stavimo najbolje
dostupne informacije u zagrade i djelujemo u neznanju, naturalisti `ele
da se va`na zada}a iznala`enja spoznajnog savjeta obavlja na osnovi
najboljih dostupnih informacija koje se odnose na tu zada}u.
Descartes nije bio {a{av da bi tra`io takvu epistemologiju koja je bila
odvojena od nabolje dostupne znanosti svoga vremena. Ono {to je s
pravom prepoznao kao najbolju dostupnu znanost njegova vremena nije
bilo dovoljno dobro. Doista, stanje znanosti u Descartesovo doba nije
ni moglo doprinijeti gore opisanom epistemolo{kom programu; tada{nji
201