Epistemologija

Hilary Kornblith
pogre{nom. Ako fenomen spoznaje nema takva jedinstva, ako se poka`e
da slu~ajevi znanja nisu ni{ta vi{e nego heterogena hrpa, onda bismo
morali re}i da je pretpostavka o upotrebi termina »znanje« neosnovana
i da se pokazalo da sama zamisao o znanju po~iva na pogre{ci. No, vjerujem
da za taj pesimizam trenutno nema mnogo osnove; {tovi{e, mnogo
je razloga da budemo optimisti~ni {to se ti~e izgleda za znanje.
Obja{njenje znanja kojemu ja dajem prednost, zahvaljuju}i Alvinu
Goldmanu, glasi da je znanje pouzdano proizvedeno istinito vjerovanje. 13
Razli~itim slu~ajevima znanja zajedni~ko je relacijsko svojstvo koje se
odnosi na na~in proizvodnje vjerovanja. Za razliku od nekih drugih, ovaj
opis znanja ne zahtijeva od aktera da iznese argument u prilog svog
vjerovanja; sposobnost da se vjerovanje obrani jest korisna spoznajna
vje{tina, ali nije konstitutivni dio samog znanja. Tu je potrebna odre|ena
osjetljivost prema obilje`jima okoline. Rezultat na{ih spoznajnih procesa
je znanje onda kad oni iskazuju odre|enu stabilnu dispoziciju; dispoziciju
da proizvode takva vjerovanja koja su to~an odraz akterove okoline.
Takav odgovor na pitanje (1) ima va`ne implikacije za pitanje (2).
Ako `elimo znati kako je znanje mogu}e, onda – s obzirom na dani opis
znanja – trebamo znati kako to da na{a spoznajna oprema dopu{ta
mogu}nost pouzdano proizvedenog vjerovanja. Za ovo su pitanje relevantna
sva spomenuta teorijska istra`ivanja – neurolo{ka, psiholo{ka,
biolo{ka i sociolo{ka. Postoje dakle zanimljiva pitanja o osjetljivosti na{ih
zamjedbenih mehanizama i razmjeru u kojem oni imaju uro|enu tendenciju
da proizvode istinita vjerovanja. Sli~no tome, imamo neke uro|ene
tendencije, ~ija se veza s istinitim vjerovanjima intenzivno istra`uje. Na
razini dru{tva, posve je jasno da dru{tvena organizacija znanstvenih
ustanova mo`e i pospje{iti i ote`ati proizvodnju i {irenje istinitih vjerovanja,
te da postoje zanimljiva pitanja o tome u kojoj mjeri sada{nja dru{tvena
struktura znanosti ima konstruktivnu ulogu u proizvodnji znanja.
Pitanje kako je znanje mogu}e, tu se dakle shva}a kao pitanje o tome u
kojoj mjeri stvorenja s na{im fiziolo{kim, psiholo{kim, biolo{kim i
dru{tvenim ustrojstvom mogu biti uskla|ena sa svojom okolinom.
Takvo istra`ivanje ima jasne implikacije za ono {to nam je ~initi kako
bismo do{li do znanja te nam utoliko omogu}uje odgovor i na pitanje
(3). Razumijevanje raznih mehanizama kojima se proizvode na{a vjerovanja
o~ito }e naglasiti i na{e prednosti i na{e mane. Koristan savjet u
13 Vidi Goldman, Epistemology and Cognition.
200