Epistemologija

6. U obranu naturalizirane epistemologije
svakako je jedno od najve}ih intelektualnih postignu}a ljudske vrste, i
ako i{ta onda je to pravo mjesto na kojemu se mo`e na}i znanje.
Istodobno, ~ini se da je znanje itekako dio na{eg svakodnevnog `ivota,
kako u jednostavnim opa`ajnim susretima s fizi~kim predmetima tako i
u raznim slo`enijim izvedenim zaklju~cima. Tu nam ne treba preciznija
karakterizacija raznih slu~ajeva znanja – do nje se mo`e do}i tek poslije;
sada samo `elimo dati grub, ali upotrebljiv opis nekih od najjasnijih
slu~ajeva znanja, koji }e poslu`iti kao ulazni podaci za na{e teorijsko
istra`ivanje tog fenomena.
No, kako izgleda to teorijsko istra`ivanje? ^ini mi se da se ono mora
provesti na vi{e razina. Moramo ispitati razne psiholo{ke mehanizme
kojima se znanje proizvodi i zadr`ava, kako bismo vidjeli {to im je zajedni~ko,
ako im je i{ta zajedni~ko. 9 Osim toga, kako mnogi tvrde, ~ini se
da spoznaja ima i va`nu dru{tvenu sastavnicu. U mnogim va`nim slu~ajevima,
dru{tveni faktori imaju svoju ulogu u proizvodnji, zadr`avanju i
{irenju znanja. Istra`ivanje tih dru{tvenih faktora vjerojatno }e otkriti
obilje`ja spoznaje koja se lako previ|aju u istra`ivanju psiholo{kih mehanizama
spoznavatelja-pojedinca. 10 Jedan obe}avaju}i pravac istra`ivanja
sugerira da na{e darvinisti~ko naslje|e zna~ajno osvjetljava istra`ivanje
na{eg spoznajnog `ivota. 11 Drugi sugeriraju da radovi s podru~ja neurologije
nude duboke uvide u narav spoznavanja. 12 Ti se razli~iti pristupi
istra`ivanju ne moraju smatrati suparni~kima; mo`da se poka`e da su
komplementarni. Ne mo`e se unaprijed vidjeti {to }e na kraju donijeti
najbolji uvid u fenomen spoznaje. Moramo jednostavno ~ekati da se vidi
koja }e se od tih istra`ivanja pokazati plodnima u razumijevanju fenomena
spoznaje op}enito.
Pretpostavka je ovog istra`ivanja da slu~ajevi znanja imaju ne{to
zajedni~ko, da u fenomenu spoznaje postoji neko teorijsko jedinstvo. Ta
pretpostavka nije nimalo trivijalna i lako je mogu}e da }e se pokazati
19 To je sredi{nja tema ve}ine radova navedenih u bilje{ci 2.
10 Vidi npr. oglede u: F. Schmitt (ur.), Socializing Epistemology: The Social Dimensions
of Knowledge (Lanham, MD: Rowman and Littlefield, 1994).
11 Vidi L. Cosmides i J. Tooby (ur.), The Adapted Mind: Evolutionary Psychology and
the Generation of Culture (Oxford: Oxford University Press, 1992).
12 Particia Churchland, Neurophilosophy: Toward a Unified Science of the Mind/Brain
(Cambridge, MA: MIT Press, 1986); Paul Churchland, The Engine of Reason, The
Seat of the Soul: A Philosophical Journey into the Brain (Cambridge, MA: MIT Press,
1995).
199