Epistemologija

6. U obranu naturalizirane epistemologije
Prema Descartesovu mi{ljenju, potpuno adekvatan odgovor skeptiku
mogu} je ba{ zato {to su spoznajni standardi tako zapanjuju}e visoki.
Zato filozof koji `eli oslabiti kartezijanske spoznajne standarde da bi pokazao
kako spoznaja, shva}ena na odgovaraju}i na~in, nije nedosti`an
ideal, utoliko potkopava Descartesov odgovor na pitanje (2). Naravno
da je spoznaja mogu}a ako u dovoljnoj mjeri oslabimo spoznajne standarde,
osobito ako ih slabimo sve dok ne mo`emo pokazati da na{a vjerovanja
tada udovoljavaju standardima. No to, ~ini se, nije ni{ta vi{e nego
udovoljavanje sebi samom. Za{to bi nam trebalo biti stalo do toga da
se znanje tako definira? Prema Descartesovu mi{ljenju, ako ni{ta drugo,
jasno je za{to je znanje ne{to do ~ega bi nam trebalo biti stalo.
Fundacionalisti~ki filozof, koji samo oslabljuje kartezijanske standarde
dok se ne poka`e da ih na{a uobi~ajena vjerovanja zadovoljavaju, potkopava
i Descartesov odgovor na pitanje (3). Descartes nam je htio dati savjet
kako da dospijemo do svojih vjerovanja, {to je, barem potencijalno,
prili~no revolucionarno. Mnoga vjerovanja koja trenutno imamo mo`da
su duboko pogre{na; {tovi{e, lako je mogu}e da su na{i nereflektirani
standardi stjecanja znanja nedovoljno visoki. Prava bi epistemologija, kao
Descartesova, trebala barem ostaviti mjesta za mogu}nost da je na{em
korpusu vjerovanja nu`na temeljita promjena. No, ako su na{i spoznajni
standardi jednostavno smi{ljeni tako da nam omogu}e da pridamo epitet
»znanje« bilo ~emu u {to predteorijski vjerujemo, onda se ta potencijalno
prevratni~ka uloga epistemologije potkopava. Epistemologija bi trebala
biti u stanju ispraviti pogre{ke u na{im predteorijskim gledi{tima. No, kad
se dr`imo Descartesove fundacionalisti~ke strukture, a mijenjamo standarde
za temeljno znanje i ispravno izvo|enje sve dok ne budu u skladu
s na{im predteorijskim vjerovanjima, rezultat je nekriti~ko prihva}anje
epistemolo{kog statusa quo. Cijena o~uvanja fundacionalizma je dakle
potkopavanje samog smisla bavljenja epistemolo{kom teorijom.
Descartesov fundacionalizam je propao upravo zato {to se zada}a
rekonstrukcije na{eg znanja iz nesumnjivih temelja pokazala nemogu}om.
Kasnije verzije fundacionalizma mo`da se suo~avaju sa sli~nim problemom,
ali samim na~inom na koji oslabljuju spoznajne standarde dolaze
do dodatnog problema: one oduzimaju svaki zna~aj epistemolo{koj teoriji.
Potreban je dakle takav pristup spoznajnoj teoriji, koji daje zna~ajne
odgovore na legitimne intelektualne probleme, koji nam omogu}uje da
objasnimo za{to je teorijsko bavljenje znanjem poduhvat vrijedan na{e
pa`nje. Naturalizirana epistemologija poku{ava ponuditi upravo to.
197