Epistemologija

5. Skepticizam i podjela na interno-eksterno
subjekta, kako pro{loj tako i sada{njoj. Iz kojeg bi se razloga prednost
mogla davati jednome konceptu opravdanja pred drugim, chisholmovskom
ograni~enom na sada{njost ili onome koji obuhva}a pro{lost? To
}emo pitanje za sada ostaviti otvorenim.
Pretpostavimo da neki u~itelj upadne u rasu|ivanje da je (x n ) n = x n+n ,
i na temelju toga izvijesti da je (2 2 ) 2 = 2 2+2 . Kao {kolsko dijete, mi
imamo vjerovanje u skladu s time samo na temelju u~iteljevog kazivanja.
Imamo li opravdanje za takvo vjerovanje? Pretpostavimo da su uvjeti
za prihva}anje svjedo~anstva optimalni: u~itelj je obi~no krajnje pouzdan,
a okolnosti su ina~e neupadljive; rije~ je samo o normalnom {kolskom
danu u svakom drugom relevantnom pogledu. Imamo li tada dobro
opravdanje za svoje vjerovanje? Imamo chisholmovsko opravdanje, a
tako|er i OE-opravdanje. No, postoji li ijedan smisao u kojemu nemamo
jednako dobro opravdanje kakvo bismo mogli imati? U tome slu~aju,
opravdanje nekog vjerovanja ovisit }e o ~iniocima koji se`u dalje od profila
odsje~ka danog vremena, a ~ak i dalje od osobne etiologije, da bi
obuhvatilo i kakvo}u informacije izvedene iz svjedo~anstva. Ta vrsta
opravdanja je »opravdanje iz socijalne etiologije« budu}i da ne ovisi samo
o kakvo}i racionalne strukture koja trenutno podr`ava vjerovanje, niti
~ak samo o onoj udru`enoj s kakvo}om osobne etiologije, posredstvom
sposobnosti kao {to su pam}enje i rasu|ivanje, nego tako|er i o svojoj
socijalnoj etiologiji u kojoj bi svjedo~anstvo moglo igrati klju~nu ulogu.
Do koje bi mjere opravdanje moglo ovisiti o eksternom? Razmotrimo
neke primjere. Pretpostavite da se sretnete s prijateljicom imenom »Mary«
za koju vjerujete da se tako zove; va{ dvojnik }e tada sresti dvojnika »prijateljica«
i vjerovati o njoj da se tako zove. No, {to ako se sje}ate njezinog
imena zato {to vam je prijateljica cijelog `ivota, dok va{ dvojnik zaboravlja
da ga je netom stvorio razigrani zloduh s ba{ takvim skupom vjerovanja
i iskustava (te, recimo, ili uop}e ne postoji nikakva »prijateljica«
ili, ako postoji, ona proizlazi upravo iz zloduhova kaprica). Imate li jednako
dobro opravdanje za svoja pojedina~na vjerovanja?
Drugi slu~aj: Sje}ate se da ste za doru~ak imali zobenu ka{u jer ste
iskusili da ste je imali, i zadr`ali ste to malo informacije u svome
odli~nom sje}anju. Va{ dvojnik pripisuje samome sebi vjerovanje da je
imao zobenu ka{u za doru~ak i mo`e to pripisati samome sebi sje}aju}i
se da je bilo tako (kao {to vjerojatno ~inite i vi), no, njegova su vjerovanja
radikalno udaljena od cilja, kao i ~itava vojska pridru`enih vjerovanja,
budu}i da je va{ dvojnik stvoren tek maloprije zajedno sa svim onim
189