Epistemologija

John Greco
neka relevantna intelektualna vrijednost. Zagzebski tvrdi da se ve}ina pote{ko}a
i sporova u vezi s definicijama spoznaje sabiru oko pojma onoga
»na dobar na~in«. Informativan prikaz te normativne dimenzije spoznaje
predstavlja najzama{niju zada}u pri utvr|ivanju primjerene definicije.
Nakon tih preliminarnih razmatranja, rasprava Zagzebske mo`e se
podijeliti na dva glavna dijela. Prvo, ona tvrdi da svaka definicija koja
ka`e da je znanje istinito vjerovanje plus ne{to drugo, pri ~emu to ne{to
drugo ne donosi i istinitost doti~nog vjerovanja, mora pasti `rtvom
»Gettierovih protuprimjera«. To je osobito va`no shvatiti, jer od te vrste
je gotovo svaka definicija znanja koju su filozofi do sada ponudili. Drugi
dio rasprave Zagzebske predstavlja obranu njezine vlastite definicije znanja,
za koju ona tvrdi da nije od opisane problemati~ne vrste i da stoga
raspola`e sredstvima da izbjegne Gettierove protuprimjere.
Prvo, za{to su definicije spomenute vrste podlo`ne protuprimjerima?
Ako znanje op}enito razumijevamo kao dobro istinito vjerovanje, onda
takve definicije dopu{taju da neka vjerovanja mogu biti dobra u smislu
{to ga iziskuje spoznaja, pa ipak mogu biti la`na. Jer to samo ho}e re}i
da »ne{to drugo« u takvim definicijama ne donosi sobom istinitost vjerovanja.
Zagzebski tvrdi kako taj jaz izme|u dobrog vjerovanja i istinitog
vjerovanja jam~i nastajanje protuprimjera u odnosu na definiciju koja ga
sadr`i.
Razmotrite, recimo, definiciju znanja kao istinitog vjerovanja zasnovanog
na dobrim razlozima. Ako je mogu}e da netko ima dobre razloge
za svoje vjerovanje a da ono ipak bude la`no, tada se protuprimjer mo`e
smisliti prema sljede}em receptu. Prvo, zamislite da nekoga ~ije je vjerovanje
zasnovano na dobrim razlozima zadesi peh – unato~ svim njegovim
naporima, njegovo vjerovanje pokazuje se la`nim. U jednom ~uvenom
primjeru, neka osoba ima odli~ne razloge vjerovati da jedan od suradnika
posjeduje automobil ford. No u zbilji je sve to razra|ena prijevara i taj
kolega zapravo ne posjeduje ford. Posrijedi je slu~aj epistemi~kog peha.
Drugo, dodajte tom slu~aju element sre}e koji poni{tava peh. U na{em
primjeru, dodajte ~injenicu da drugi kolega u tvrtki posjeduje ford. U
slu~aju {to smo ga konstruirali, vjerovanje doti~ne osobe da jedan od kolega
ima ford zasnovano je na dobrim razlozima i istinito je. No, jasno
je da vjerovanje te osobe ne zna~i i spoznaju; kolega koji posjeduje ford
nije onaj za kojega ta osoba ima dobre razloge. Zagzebski pokazuje da
se protuprimjeri koji uklju~uju tu vrst (ne)sre}e mogu stvoriti za svaku
definiciju koja dopu{ta mogu}nost dobrog ali la`nog vjerovanja. Stoga,
8