Epistemologija

Ernest Sosa
internalizam. Naime, on prihva}a i to da `rtva zloduha ne bi imala ni
ve}e ni manje opravdanje nego njezin dvojnik od krvi i mesa, i to da se
opravdanje `rtve izvodi iz internih svojstava. Samo na takvim pretpostavkama
mo`emo izvesti epistemi~ki internalizam: u~enje da netko
mo`e uvijek znati putem refleksije da li ima epistemi~ko opravdanje.
Stoga, na ovome pravcu rasu|ivanja, ne mo`e se po~eti s deontolo{kim
obja{njenjem epistemi~kog opravdanja i izvoditi odatle pojedina~no ili
zajedno epistemi~ki intenalizam i ontolo{ki internalizam. Suprotno tome,
samo ako netko najprije pretpostavi ontolo{ki internalizam, mo`e potom
izvesti epistemi~ki internalizam iz deontolo{kog obja{njenja opravdanja. 8
[tovi{e, mi se jo{ uvijek suo~avamo s (a) koliko je neo~igledno to da bi
ne~ija svijest trebala biti potpuno prozirna vlastitoj refleksiji, kao {to to
zahtijeva DI, i (b) koliko je neo~igledno to da osnova supervenijencije
ne~ije epistemi~ke obaveze uvijek mora biti dovoljno jednostavna da bi
njezin identitet uvijek bio dostupan na{oj samostalnoj refleksiji, kao {to
to zahtijeva DES.
[tovi{e, na{e deontolo{ko obja{njenje epistemi~kog opravdanja ima
daljnja ograni~enja. Najve}i broj epistemologa, kakvog god da su uvjerenja,
eksternalisti ili ne, sigurno }e dopustiti da je za veliku i va`nu klasu
slu~ajeva vjerojatno istinito ono {to se tvrdi u ime internalista. Uzmimo
bilo koji slu~aj gdje netko zna ne{to ili ima epistemi~ko opravdanje za
vjerovanje u ne{to samo na osnovi refleksije. Mnogi epistemolozi, bili
eksternalisti ili ne, slo`it }e se da u svakom takvom slu~aju netko mo`e
znati intrinzi~no, putem refleksije, da njegovo vjerovanje ima svoj pozitivni
epistemi~ki status. Me|utim, stvarno neslaganje pojavit }e se u pogledu
znanja koje je ili samo opa`ajno ili bitno ovisi o takvom znanju. Dodu{e,
~ak i ovdje netko mo`da mora biti sposoban znati ili vjerovati ispravno,
naprosto na osnovi refleksije, ali sad }e se argument za to morati osloniti
na nezavisno ste~en ontolo{ki internalizam; barem je prethodno tako
bilo dokazivano.
Pored toga, koncepcija deontolo{kog epistemi~kog opravdanja ograni~ena
je i na druga~ije na~ine. Problem nije toliko u tome da ne postoji
takav pojam niti pak da je opseg takvog epistemi~kog opravdanja previ{e
uzak, s obzirom na na{u ograni~enu kontrolu nad onim {to vjerujemo.
8 Zapravo, nije isklju~eno da ontolo{ki internalizam stekne i nezavisnu podr{ku;
koliko smo bili su stanju odrediti, va`na to~ka je da se to ~ini potrebnim kao apriorna
premisa za svaki raspoznatljiv argument koji se kre}e od deontolobizma opravdanja
prema epistemi~kom internalizmu.
184