Epistemologija

5. Skepticizam i podjela na interno-eksterno
DI Dostupnost internog
Ono {to je naprosto interno ne~ijoj svijesti, poput stvarnih
mentalnih svojstava ili propozicionalnih stavova, uvijek je
otvoreno za otkrivanje pomo}u njegove vlastite refleksije.
DES Dostupnost epistemi~ke supervenijencije
Ako neko vjerovanje zadobiva, i nu`no bi zadobilo, poseban
epistemi~ki status po nekim svojim neepistemi~kim svojstvima,
to da bi doista zadobilo otvoreno je za otkrivanje pomo}u
vlastite refleksije.
Evo iznova kako to vidi sam Chisholm: 5
Uobi~ajeni pristup naslije|enim pitanjima teorije spoznaje ispravno se
naziva »inernalnim« ili »internalisti~kim«. Internalist uzima da samo
reflektiraju}i o svome svjesnom stanju mo`e formulirati skup epistemi-
~kih na~ela koja }e ga osposobiti da s obzirom na svako mogu}e vjerovanje
koje ima ustanovi da li opravdano ima to vjerovanje. Epistemi~ka
na~ela koja formulira na~ela su do kojih se dolazi i koja se primjenjuju
sjede}i takore}i u svome naslonja~u, i bez pozivanja na bilo kakvu
pomo} izvana. Jednom rije~ju, potrebno je samo razmotriti svoje vlastito
stanje svijesti.
Ali, {to opravdava ovakvu pretpostavku? Za{to bi netko s chisholmovskim
internalizmom uzimao da bi refleksija u naslonja~u bez vanjske
pomo}i uvijek mogla otkriti da li netko opravdano vjeruje ili ne? Odgovor
na to pitanje ponudio je Alvin Plantinga. Odgovor je potreban budu}i
da, s jedne strane, niti pretpostavka DI niti pretpostavka DES ne izgledaju
naprosto o~igledne na pogled. Uzmimo AI. ^ak ako su individualna stanja
svijesti uvijek transparentna za refleksiju, u {to se mo`e i sumnjati,
njihove slo`ene kombinacije mo`da i nisu transparentne. [to se pak ti~e
DES, tko zna koliko slo`eni mogu biti na~ini supervernijencije ili do koje
su mjere otvoreni za otkrivanje na{im ograni~enim svijestima?
5 R. M. Chishom, Theory of Knowledge, 3. izd. (Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall,
1989), str. 77.
181