Epistemologija

Ernest Sosa
takav odnos doista opstoji? Ako nije poznat a priori i ako nije poznat ni
kroz koji izravni oblik opa`anja ili introspekcije, kako je onda poznat?
Jo{ odre|enije, ako ne~ije opravdanje ne pripada vrsti opravdanja iz
naslonja~a niti introspektivnoj ili opa`ajnoj vrsti, kako onda netko opravdano
vjeruje za samoga sebe da je uzro~no povezan sa svojom okolinom
na na~in koji se zahtijeva za epistemi~ki opravdana vjerovanja, npr. kako
je tamo vani na osnovi toga kako se ~ini odavde? To izaziva pitanja o
naravi i statusu takvoga epistemi~kog opravdanja. Koji bi se razlog
mogao ponuditi u podr{ku takvome internalizmu kao {to je Mooreov?
Navest }u dva poznata oblika podr{ke.
Kartezijanski internalizam opravdanja
Opravdanje zahtijeva samo doista primjereno mi{ljenje na strani subjekta:
ako je onaj tko ima vjerovanje stekao i podr`ava svoje vjerovanje
uz pomo} posve primjerenog mi{ljenja, onda on opravdano vjeruje
tako – pri tome je primjerenost mi{ljenja ne{to naprosto interno svijesti
subjekta i ne ovisi ni o ~emu izvanjskom.
Chisholmovski internalizam opravdanja
Koncept epistemi~kog opravdanja… je internalan… po tome {to netko
mo`e ustanoviti izravno, putem refleksije, u {to vjeruje opravdano u bilo
kojem trenutku (Teorija znanja, 3. izd. str. 7).
Primjerenost ne~ijeg mi{ljenja je »naprosto interna ne~ijoj svijesti«
samo ako ono {to ~ini ili bi ~inilo (~inilo po nu`nosti ako bi se ikada
dogodilo) ne~ije mi{ljenje primjerenim – ono po ~emu jeste ili bi nu`no
bilo primjereno – obuhva}a samo ono {to je »interno ne~ijoj svijesti«.
A to konstituiraju mentalna svojstva subjekta, uklju~uju}i i odnose koji
su intrinzi~ni toj svijesti, poput ne~ije introspekcije svoje glavobolje, a
tako|er i »propozicionalne stavove«.
Kako se ovi oblici internalizma povezani?
Teza: da chisholmovski internalizam slijedi iz kartezijanskog internalizma,
ako su dane samo sljede}e pretpostavke: 4
4 Dokaz je prepu{ten zainteresiranom ~itaocu. Po definiciji, »refleksija« obuhva}a ili
(i) introspekciju, (ii) racionalnu intuiciju, (iii) pam}enje, (iv) dedukciju ili (v) indukciju
ili dodatni razlog koji se gradi samo na onome {to pru`a navedeno pod i-iv.
180