Epistemologija

5. Skepticizam i podjela na interno-eksterno
djelomice, opa`ajno? Osim toga, kako bi mogao znati da si budan
ako je test polo`en, osim tako da se oslanja{ na to da si budan (ne-
S) ili u tom vremenu ili ranije (kad si skupio podatke, vjerojatno
promatrala~ke i opa`ajno sakupljene, koji omogu}uju tvoj zaklju~ak
da netko op}enito pola`e test samo kad je budan)?
Ovdje se ni na jednom mjestu ne pretpostavlja da netko mora, da bi
znao da p, biti apsolutno i opravdano siguran da p. Mi ne postavljamo
standarde previsoko pa da se onda `alimo {to ih ne mo`emo ispuniti.
Na{ argument je uobli~en tako da poka`e prije to da, u usporedbi s mogu}no{}u
da samo sanjamo, na{a misao da stvarno vidimo nije zasnovana
ni na kakvim dobrim razlozima. Gore spomenuto odbacivanje previ|a
taj argument.
2. Epistemi~ki eksternalizam i internalizam
Poznata Mooreova dijalektika sastoji se od tri teze:
MD a. Ne~ije znanje da je tu ruka zahtijeva znanje da taj ne sanja.
b. Ja znam da je tu ruka.
c. Ne znam da ne sanjam.
I Moore i skeptik prihva}aju MDa, no zatim se njihovi putovi dijele;
skeptik odbacuje MDb dok Moore umjesto toga odbacuje MDc. S
obzirom na Mooreovu predanost na~elu datosti, nije iznena|uju}e to {to
on prihva}a MDa. Suvremeni eksternalisti ne dijele takvu predanost i
udru`uju se u odbacivanju MDa zajedno s drugim tradicionalnim pretpostavkama.
3 No, kako netko mo`e imati opravdano vjerovanje o ruci
osim tako da se osloni na pretpostavku da je budan a da ne sanja? I kako
bi se takva pretpostavka uop}e mogla opravdati? To nije ne{to {to se
naprosto mo`e znati a priori niti je dostupno izravnom introspekcijom.
Ono vi{e pripada odre|enom kontingentnom uzro~nom odnosu izme|u
neke osobe i okoline. [to bi mogla biti njegova osnova za mi{ljenje da
3 Neka »sanjati« ovdje stoji za »filozofski sanjati« definirano ovako: S sanja filozofski
da p ako S ima iskustvo kao da p, ali neveridi~ki (i isto vrijedi za sva osjetilna iskustva
S-a u tome vremenu).
179