Epistemologija

Uvod
pitanja o istinitosti tog stajali{ta (ili istinitosti tih vjerovanja). Moser
isti~e da se re~eno skepti~ko osporavanje ne mo`e odbaciti na na~in kako
se to ~esto pretpostavlja. Ono, primjerice, ne podrazumijeva neki pretjerano
visok standard za spoznaju ili racionalno vjerovanje ili epistemi~ku
potporu. To osporavanje prije priziva standard {to ga umjereni realist ve}
prihva}a: da ne~ija potpora nekom stajali{tu ne bi smjela povla~iti relevantna
pitanja na proizvoljan na~in. Upravo ta optu`ba za epistemi~ku
proizvoljnost pokre}e dana{nje skepti~ko osporavanje i daje mu o{trinu
u odnosu na ne-skeptike.
U idu}im dvama odjeljcima Moser razmatra nekoliko mogu}ih odgovora
na skepti~ko osporavanje o kojemu se gore raspravlja. Me|u njima
su dokazi za najbolje tuma~enje u prilog realizmu te tvrdnja da znanost
uspostavlja realizam. Kao odgovor na to, Moser nas podsje}a da je skepti~ko
osporavanje sasvim op}enito, pa tako dokazivanje do najboljeg
obja{njenja i znanstveno istra`ivanje ne stje~u posebno po{tovanje;
nemamo ne-neispitane potpore za stajali{te prema kojemu ta vrst razloga
uspostavlja ono {to je objektivno slu~aj. Moser tako|er razmatra i odbija
»pragmati~ke« odgovore na skepti~ko osporavanje, uklju~uju}i gledi{te
da bismo pitanja o objektivnosti trebali ukloniti kao beskorisna. On zaklju~uje
ogled izvode}i nekoliko konzekvencija iz rasprave. Ako se umjerenom
realizmu ne mo`e pru`iti ne-neispitana potpora, slijedi da je ljudsko
rasu|ivanje bitno ograni~eno i da je u pogledu ljudskog rasu|ivanja
opravdana odgovaraju}a skromnost.
[to je znanje? U sljede}em ogledu Linda Zagzebski istra`uje mo`da
glavno pitanje epistemologije: »[to je znanje?« Jedan od na~ina na koji
Sokrat to pitanje postavlja u Teetetu jest taj da razlikuje znanje od pukog
mnijenja. ^inilo bi se da je netko tko zna u druk~ijem i nadmo}nom polo`aju
u odnosu na nekoga tko samo ima mnijenje, ~ak i ako je mnijenje
te osobe kojim slu~ajem istinito. Ako ta osoba ima mnijenje koje je, recimo,
proiza{lo iz naga|anja, to se razlikuje od posjedovanja znanja. U
~emu je, dakle, razlika?
Prva dva odjeljka ~lanka Zagzebske bave se nekim va`nim uvodnim
problemima. Ona raspravlja o tome za{to je znanje ispravno smatrati jednim
vidom vjerovanja (ili pristajanja) i odlu~uje se za {iroko razumijevanje
znanja kao vjerovanja u ne{to istinito na dobar na~in. U kontekstu
Platonove rasprave mo`emo kazati da osoba sa znanjem vjeruje na dobar
na~in, dok osoba s pukim mnijenjem pristaje na na~in kojemu nedostaje
7