Epistemologija

Laurence BonJour
pojmova osjetilne pojave. Iako ono za sobom povla~i slo`ena pitanja pojmovne
prvotnosti, 37 ~ini mi se da je uspjeh toga pristupa vjerojatan u
specifi~nom slu~aju sekundarnih kvaliteta. No, problemi koji optere}uju
globalniji fenomenalisti~ki pristup dobro su poznati i, po mome sudu,
fatalni.
Drugo. Sasvim druk~ije rje{enje zastupaju, me|u ostalima, H. H.
Price 38 i, u rekao bih prili~no ograni~enom obliku, Chisholm. Sredi{nja
je ideja toga gledi{ta ta da samo postojanje fizi~ke pojave ili stanja pojavljivanja
pru`a opravdanje prima facie odgovaraju}oj fizi~koj tvrdnji.
Chisholmova verzija tog rje{enja, iznesena u posljednjem izdanju njegove
Teorije znanja, 39 poziva se na logi~ki odnos »te`nje k ~injenju evidentnim«
koji navodno postoji izme|u tvrdnji ili vjerovanja o osjetilnim
pojavama i odgovaraju}ih tvrdnji ili vjerovanja o zbiljskom opa`anju
fizi~kih objekata. Tako moje vjerovanje da moje sada{nje vizualno iskustvo
uklju~uje pojave travnate povr{ine, nekoliko velikih stabala i ugla ku}e,
od kojih je svaka iscrpno opisana i osebujna, ili moje vjerovanje da se
one meni pojavljuju na odgovaraju}i na~in, te`i u~initi evidentnim moje
vjerovanje da opa`am ovakvu travnatu povr{inu, ovakva stabla i ovakav
ugao ku}e (i stoga da ti objekti doista postoje u fizi~kom svijetu). Takvu
te`nju, prema Chisholmu, mogu opovrgnuti protivni dokazi, no gdje
takvog poricanja nema, tvrdnja o istinskom opa`anju (i otuda o postojanju
doti~nog objekta) navodno je opravdana.
Glavni je problem u vezi s tom vrstom gledi{ta u tome da je prili~no
dvojbeno postoji li doista takav logi~ki odnos »te`nje k ~injenju evidentnim«
ili »te`nje k opravdanju« izme|u pojedina~nog vjerovanja glede
fizi~kih pojava i odgovaraju}eg vjerovanja o fizi~koj zbilji. Chisholm, dakako,
ne tvrdi da je svaki takav odnos po sebi a priori shvatljiv, nego samo
da je on apriorna posljedica »op}enite pretpostavke« ili »vjere«, grubo
kazano, u to da je epistemolo{ki uspjeh mogu}. 40 Skepti~ke, pak, implikacije
~injenice da se tvrdnji kako veza izme|u pojava i fizi~ke zbilje uistinu
postoji ne pripisuje sna`niji epistemi~ki status, doimaju se same po sebi
prili~no ozbiljnima. Ali iznad i povrh toga, ako je vjerovanje o pojavi kon-
37 V. npr. raspravu o tome u prvome od Sellarsovih Carus-predavanja, »The Lever of
Archimedes«, Monist 64 (1981): 3-36.
38 V. H. H. Price, Perception, 2. izd. (London: Methuen, 1950), pogl. 7.
39 Theory of Knowledge, 3. izd., str. 46-54, 64-8, 71-4.
40 Ibid., str. 4-6, 72-3.
172