Epistemologija

4. Dijalektika fundacionalizma i koherentizma
da se ne{to »kome pojavljuje« mo`e na odre|en na~in adekvatno opravdati
jednostavnim pozivanjem na na{u primarnu ne-pojmovnu svijest o
osjetilnom sadr`aju.
^ini se posve o~itim da smo u stanju zahvatiti ili predo~iti karakter
na{ega opa`ajnog iskustva prili~no precizno, iako pone{to neizravno, pod
vidom takvih pojava fizi~kog objekta. No jednom kad se ilegitimne konstrukcije
poput onih Haackove stave na stranu, daleko je od o~itog na
{to se zapravo svode takve karakterizacije iskustva. Iznose}i ih, ~ini se da
se oslanjamo na pre{utno pojmljen i, dr`imo, uzajamno razumljen odnos
ili povezanost neke vrste, mo`da nau~enu ili mo`da barem dijelom
uro|enu, izme|u iskustvenih zna~ajki i fizi~kih situacija za koje se dr`i
da su njihove pojave, a koja nam je pouzdan vodi~ u golemoj ve}ini
slu~ajeva, premda nismo kadri ~ak niti zapo~eti izri~ito je formulirati. 36
Na {to god se, me|utim, taj odnos u kona~nici svodio, va`no je pitanje
je li za vjerovanja usvojena na njegovoj osnovi barem vjerojatno da na
precizan na~in odra`avaju ono {to se doista zbiva u fizi~kom svijetu, {to
se ne mo`e naprosto pretpostaviti a da se ne izbjegnu najva`nija filozofijska
pitanja na tom podru~ju.
To me, dakle, vodi k drugome glavnom pitanju koje se postavlja u
vezi s takvim stajali{tem: Ako je ono {to je gore izneseno barem pribli`no
ispravan na~in razumijevanja na{ih primarnih pojmovnih predod`bi o
danom sadr`aju osjetilnog iskustva, kako, ako uop}e, takve predod`be pridonose
opravdavanju vjerovanja o fizi~kom svijetu? Konkretno, kako
~injenica da se moje dano osjetilno iskustvo mo`e ispravno opisati, u
svjetlu pre{utnog odnosa, kao pojava odre|ene vrste fizi~kog objekta ili
situacije, pridonosi opravdanju tvrdnje da je takav objekt ili situacija odista
prisutna i da se opa`a? To je, dakako, kona~no pitanje na tom op}enitom
podru~ju, i njegova adekvatna obrada iziskivala bi mnogo vi{e mjesta no
{to ga ostavlja ovaj ~lanak. Trenutno }u se stoga morati zadovoljiti sa`etim
pretresanjem glavnih alternativnih mogu}nosti za ne-skepti~ko rje{enje.
Prvo. Povijesno mo`da najuobi~ajenije rje{enje jest reduktivno fenomenalisti~ki
poku{aj da se pojmovi fizi~kog objekta definiraju pod vidom
36 Govorenje o »odnosu« moglo bi ovdje sugerirati da je rije~ o pukom odnosu, da su
iskustveni sadr`aj i odgovaraju}a propozicijska tvrdnja o fizi~kim objektima samo
izvanjski koordinirani, a da nisu bliskije povezani jedan s drugim. To mi se, me|utim,
~ini pogre{nim. Premda je veoma te{ko pouzdano shvatiti to pitanje, intuitivno
se ~ini prili~no jasnim da iskustveni sadr`aj na neki na~in sugerira odnosne tvrdnje
o fizi~kim objektima.
171