Epistemologija

4. Dijalektika fundacionalizma i koherentizma
sadr`aj iskustva kao na~elno pogre{nu, 33 ja ne nalazim odve} sna`an
argument za takvo gledi{te, ne vidim razlog za{to bi bilo nemogu}e da
imamo pojmovna sredstva koja bi nam pru`ila takav fenomenolo{ki opis
iskustva na bilo kojoj `eljenoj razini preciznosti (premda se ~ini o~itim
da nikada ne}emo posti}i idealno potpun opis).
No ~ak i ako predstavlja teoretsku mogu}nost, shva}anje prema kojemu
sadr`aj iskustva obuhva}amo poglavito u fenomenolo{kim pojmovima
suo~ava se s dvjema velikim pote{ko}ama u`e prakti~nije vrste. Kao prvo,
mi o~ito zapravo ne posjedujemo potrebna pojmovna sredstva, makar ja
bio u pravu kad tvrdim da bi u na~elu bilo mogu}e posjedovati ih. Va`no
je pri takvim tvrdnjama ne pretjerati. Ve}ina ljudi u stanju je iznijeti
prili~no precizne fenomenolo{ke ili barem kvazifenomenolo{ke opise
nekih vidova svog iskustva, a osoba koja kultivira tu sposobnost, kao {to
je umjetnik ili ku{a~ vina, to mo`e u~initi znatno bolje. Dvojbeno je,
me|utim, jesu li ~ak oni kod kojih su sposobnosti takve vrste najbolje
razvijene u poziciji da pojmovno formuliraju strogo fenomenolo{ku
karakterizaciju osjetilnog iskustva koja bi bila dostatno podrobna i precizna
da obuhvati sav, ili barem najve}i dio njegova opravdavaju}eg
zna~aja za tvrdnje o fizi~kom svijetu (pod trenuta~nom pretpostavkom
da ono ima takav zna~aj). U svakom je pak slu~aju jasno da se ve}ina
nas niti ne pribli`ava takvoj sposobnosti. Drugo, ~ak i kad bismo posjedovali
nu`na pojmovna sredstva, ~ini se itekako jasnim da bi vrijeme i trud,
potrebni za formuliranje takvog u opravdavala~kom smislu adekvatnog
opisa, bilo javno – jezikom – bilo samom sebi, nadilazili na{e mo}i.
No ako na{e pojmovne formulacije danog sadr`aja osjetilnog iskustva
nisu, ili barem ve}inom nisu, uvijene u ~isto fenomenolo{ke pojmove,
jedina je o~ita alternativa da pojmovno obuhvatimo takav sadr`aj pod
vidom fizi~kih objekata i situacija koje bismo na temelju tog iskustva,
pri ~emu su druge stvari jednake, bili skloni misliti da opa`amo. Tako,
na primjer, moje primarno pojmovno zahva}anje moga sada{njeg vizualnog
iskustva obilje`ava ovo kao vrstu iskustva koje bi me, u odsustvu
protivnih razmatranja, navelo da mislim kako zapa`am jednu travnatu
povr{inu, nekoliko velikih stabala, ugao neke ku}e itd., pri ~emu se sve
pojedinosti tog opisa mogu iznijeti mnogo op{irnije. Obi~no se to
izra`ava tako da se ka`e da su ono ~ega sam pojmovno svjestan odre|ene
33 V. npr. P. F. Strawson, »Perception and its Objects«, u: G. F. Macdonald (ur.),
Perception and Identity (Ithaca: Cornell University Press, 1979), str. 41-60.
169