Epistemologija

Uvod
dijagnoza je da dokazi Agripina tipa pretpostavljaju {iroko prihva}eno,
ali u kona~nici pogre{no poimanje epistemi~kog opravdanja. Oni, naime,
pretpostavljaju da opravdanost ne~ijih vjerovanja, u smislu da je netko
epistemi~ki odgovoran, iziskuje sposobnost da se vjerovanja opravdaju
izno{enjem razloga na zahtjev. To pak pretpostavlja da svaka spoznaja
mora biti prethodno utemeljena u razlozima, i to takvima koji su uvijek
dostupni spoznavatelju. Bez tog »zahtjeva prethodnog utemeljenja«
dokazi Agripina tipa ne mogu se pomaknuti s po~etne to~ke.
Problemati~na pretpostavka u pozadini dokaza kartezijanskog tipa
jest ono {to Williams naziva »epistemi~kim realizmom«; to je teza da
epistemi~ki status nekog vjerovanja vi{e ovisi o tome kakve je vrste to
vjerovanje negoli o kontekstualnim zna~ajkama na~ina na koji je to vjerovanje
stvoreno ili se zastupa. Osim toga, epistemi~ki realizam pretpostavlja
da postoji hijerarhija epistemi~kog prvenstva, tako da vjerovanja
neke vrste, da bi bila dokazana, uvijek ovise o vjerovanjima druge vrste,
opet neovisno o kontekstu. To dopu{ta skeptiku da ustrajava na tome da
neki ciljani skup vjerovanja mora biti utemeljen u spoznaji nekog neproblemati~nog
skupa, primjerice da vjerovanja o svijetu moraju biti utemeljena
u spoznaji osjetilnog iskustva. Skeptik pretpostavlja, i mi s njime,
da vjerovanja iz jednog skupa epistemi~ki prethode i moraju prethoditi
vjerovanjima drugog skupa.
Williams tvrdi kako nam kontekstualisti~ka teorija spoznaje i opravdanja
omogu}uje da izbjegnemo i agripinske i kartezijanske argumente.
Ako opravdanje prije ovisi o raznim zna~ajkama konteksta negoli o oslanjanju
na apsolutne epistemi~ke vrste, tada se i zahtjev prethodnog utemeljenja
i epistemi~ki realizam mogu odbaciti. Primjerice, ako kontekst
odre|uje koja vrst razloga mo`e pru`iti odgovaraju}e utemeljenje ili da
li je uop}e potrebno ikakvo daljnje utemeljivanje, onda je pogre{no dijeliti
vjerovanja na povla{tene i problemati~ne vrste. Ne}e vi{e biti uvjerljivo,
na primjer, da se sva vjerovanja o svijetu moraju izvoditi isklju~ivo iz
osjetilnog iskustva. Adekvatni temelji za dano vjerovanje bit }e umjesto
toga odre|eni kontekstom te }e gotovo uvijek uklju~ivati druga vjerovanja
o svijetu koja se ne osporavaju u danom kontekstu. Na taj se na~in
epistemolog vi{e ne suo~ava s nemogu}om zada}om da poka`e kako se
spoznaja svijeta mo`e izvesti samo iz iskustva. Ta se zada}a ~inila nu`nom
sve dok smo prihva}ali epistemi~ki realizam. No, ~im se ta pretpostavka
iznese na vidjelo, tvrdi Williams, ni skepti~ki argumenti niti tradicionalni
odgovori na njih ne ~ine se nu`nima.
5