Epistemologija

Laurence BonJour
igra sredi{nju ulogu u empirijskom opravdanju. Svaka teorija koherentnosti,
koja se makar nada biti odr`ivom, mora stoga objasniti kako se
takvo zapa`anje mo`e razumjeti na ne-fundacionalisti~ki na~in.
Glavna je koherentisti~ka tvrdnja pri tome ta da, dok su opa`ajna
vjerovanja uistinu kauzalni ishod osjetilnog iskustva, a nisu dosegnuta
izvo|enjem, to ne obja{njava njihovu opravdanost, iz razloga ocrtanih
gore u vezi s drugim glavnim prigovorom fundacionalizmu. I tako se za
koherentista ~ini otvorenim da dr`i kako opravdanje takvog vjerovanja
mo`e jo{ uvijek ovisiti o koherentnosti s pozadinskim sustavom vjerovanja.
Ovdje je, me|utim, klju~no to da opravdanje o kojemu je rije~ jo{
na neki na~in ovisi o ~injenici da je vjerovanje bilo ishod opa`anja, budu}i
da bi opravdanje, koje bi ovisilo samo o koherentnosti propozicijskog
sadr`aja tog vjerovanja s ostatkom kognitivnog sustava, ~inilo
opa`ajni status vjerovanja irelevantnim u smislu opravdanja.
Moja vlastita prija{nja verzija toga op}eg gambita 16 nastoji osigurati
unos opa`ajnih podataka pozivaju}i se na ne{to specifi~niju zamisao kognitivno
spontanog vjerovanja: onoga koje opa`aocu naprosto nadolazi bez
htijenja, prinudno, bez zaklju~ivanja, i ne javlja se kao produkt bilo kakva
izvo|enja ili drugih diskurzivnih procesa, bilo eksplicitnih ili implicitnih.
To da neko vjerovanje ima taj status, me|utim, ne ka`e zasad, prema
koherentistu, ni{ta o tome kako ili ~ak je li ono uop}e opravdano; {tovi{e,
nema razloga s kojih bismo smatrali da su sva kognitivno spontana
vjerovanja opravdana, niti ~ak nu`no da ve}ina njih jest, budu}i da bi ta
kategorija uklju~ivala slutnje i iracionalna spontana uvjerenja, kao i
vjerovanja koja proizlaze iz opa`anja. Sugestija se, dakle, sastoji u tome
da su odre|ena kognitivno spontana vjerovanja opravdana unutar sustava,
i to pozivanjem na: (i) ~injenicu njihova spontanog javljanja, i (ii)
o~iti zapis nastanka spontanih vjerovanja koja pripadaju tim specifi~nim
vrstama (odre|en njihovim op}enitim predmetom, njihovim uo~ljivim
na~inom osjetilne produkcije, onako kako se ona odra`ava u sadr`aju tog
vjerovanja te raznovrsnim popratnim ~imbenicima) s obzirom na u~estalost
istinitosti (pod specificiranim uvjetima), pri ~emu se sve to, naravno,
odre|uje unutar ustava. 17
16 V. SEK, pogl. 6.
17 Ne{to nalik tome shva}anju ~ini se prisutnim u Blanshardovu govoru o »vjerovanjima
o tehnici stjecanja vjerovanja« i Sellarsovu o »prijenosima jezi~nog ulaza«; v. Brand
Blanshard, The Nature of Thought (London: Allen & Unwin, 1939), str. 285-6, i
Wilfrid Sellars, »Some Reflections on Language Games«, pretiskano u njegovoj …
154