Epistemologija

4. Dijalektika fundacionalizma i koherentizma
malo vjerojatno da }e biti istinita u odnosu na druga. Tre}e, dok su neka
novija gledi{ta nagla{avala eksplanatorne odnose kao osnovu koherentnosti,
13 ~ini se prili~no jasnim da u tome ne mo`e biti cijela stvar.
Koherentnost nekog sustava svakako je uzdignuta do te mjere da neki
dijelovi sustava obja{njavaju druge, i tako smanjuju stupanj do kojega
vjerovanja tog sustava oslikavaju neobja{njene anomalije. No nisu sve
relevantne vrste inferencijalnih veza eksplanatorne po karakteru. 14
Kao {to prethodni skicirani prikaz sugerira, to~na narav koherentnosti
ostaje uvelike nerije{enim problemom, pa je razlo`no upitati za{to ta
praznina nije sama po sebi dostatna osnova za odbacivanje takvih teorija.
Djelomi~an odgovor na taj prigovor je da pote{ko}e na tom podru~ju
ne mogu pru`iti nikakav odlu~uju}i argument protiv koherentisti~kih
teorija, a u prilog njihovim fundacionalisti~kim suparnicama, jer je pojam
koherentnosti, ili ne{to njemu toliko sli~no da mo`e igrati u bitnome
istu ulogu i uklju~ivati iste probleme, tako|er neizostavan sastojak prakti~ki
svih fundacionalisti~kih teorija: reklo bi se da koherentnost mora
biti prizvana kako bi se objasnio odnos izme|u bazi~nih ili fundacionalnih
vjerovanja i drugih ne-fundacionalnih ili »nadogra|enih« vjerovanja,
na temelju kojih su potonja opravdana u odnosu na ona prva. 15 S tog
razloga pru`anje adekvatnog prikaza koherentnosti ne bi trebalo smatrati
isklju~ivom odgovorno{}u koherentista, unato~ sredi{njoj ulozi {to je taj
pojam igra u sklopu njihova stajali{ta. No, iako ima ne~ega nesumnjivo
ispravnog u vezi s tom postavkom kao dijalekti~kim odgovorom na uporabu
tog problema kao argumenta za fundacionalizam, to ne mijenja
~injenicu da, bez daljnjeg razja{njavanja njegova sredi{njeg pojma, koherentizam
ostaje bitno shemati~no gledi{te, a ne razvijena pozicija.
(iii) Na prvi je pogled o~ita ~injenica, koju su malobrojni koherentisti
– ako je uop}e bilo takvih – poku{ali zanijekati, da osjetilno opa`anje
13 To npr. vrijedi za gledi{te Gilberta Harmana u Thought (Princeton: Princeton
University Press, 1973), a isto u najmanju ruku sna`no sugerira Wilfrid Sellars u
~lancima kao {to je »Givenness and Explanatory Coherence«, Journal of Philosophy
70 (1973): 612-24.
14 Za daljnju raspravu o pojmu koherentnosti, v. SEK, str. 93-101.
15 V. npr. Lewis, u Analysis of Knowledge and Valuation, pogl. 11 (gdje on rabi termin
»kongruencija«) te Chisholm, Theory of Konowledge, 2. izd. (Englewood Cliffs, NJ:
Prentice-Hall, 1977), pogl. 4. Glavna je postavka ovdje ta da je strogo deduktivno
ili ~ak nabrajaju}e induktivno zaklju~ivanje iz fundacionalnih vjerovanja nedostatno
za opravdanje ve}ine nadogra|enih vjerovanja za koja fundacionalist tipi~no tvrdi
da su opravdana.
153