Epistemologija

Laurence BonJour
ishod po sebi neplauzibilan te ujedno te`i ozbiljno potkopati fundacionalisti~ki
argument, o kojemu se gore raspravljalo, nasuprot drugim
gledi{tima.
O~ito je da }e oblik i ozbiljnost te prve op}e vrste problema uvelike
varirati me|u fundacionalisti~kim gledi{tima, uvelike ovisno o tome
koliko je toga uklju~eno u odre|eni skup bazi~nih ili fundacionalnih
vjerovanja ({to }e pak ovisiti o specifi~nom prikazu na~ina na koji su ta
vjerovanja opravdana). Konkretno, gledi{te (npr. Quintonovo 5 ) prema
kojemu se barem neka od vjerovanja broje kao bazi~na ili fundacionalna,
imat }e znatno manje pote{ko}a pri izno{enju dostatno plauzibilnog
prikaza ukupnog opsega ne-fundacionalnog znanja nego neko tradicionalnije
gledi{te (kao {to je Lewisovo 6 ), koje fundacije ograni~ava na vjerovanja
o subjektivnim stanjima iskustva. Budu}i da, kao {to }e se kasnije
pokazati, op}a vrsta fundacionalisti~kog gledi{ta za koju se, prema mome
gledi{tu, ispostavlja da je dijalekti~ki najobranjivija, spada u onu potonju,
tradicionalniju vrstu, vjerujem da tom pitanju valja pristupiti veoma
ozbiljno. O tome }e vi{e rije~i biti na kraju ~lanka, nakon {to narav predlo`ene
fundacije iza|e na vidjelo.
Trenuta~no se, me|utim, `elim usredoto~iti na drugu i po meni
dijalekti~ki fundamentalniju vrst prigovora fundacionalizmu, onu koja
pita kako su pretpostavljeno bazi~na ili fundacionalna vjerovanja sama
po sebi opravdana ili se ispostavljaju kao epistemi~ki prihvatljiva. Bazi~na
su vjerovanja u fundacionalisti~kom prikazu empirijskog znanja, naposljetku,
i sama kontingentna i po svoj prilici empirijska vjerovanja, vjerovanja
koja su istinita u nekim mogu}im svjetovima, a la`na u drugima.
Otuda se ~ini o~itim da je, ako ona imaju slu`iti kao opravdavala~ke premise
za svo ostalo empirijsko znanje, neka vrst opravdanja potrebna za
mi{ljenje da su ona sama istinita ili vjerojatno istinita. Problem je, pak,
u tome da isprva izgleda nemogu}im objasniti kako mo`e biti takvog
razloga ili opravdanja za bazi~na vjerovanja koje bi bilo iznutra dostupno,
a da pritom ne opovrgava njihov bazi~ni status.
Fundacionalisti su na taj izazov odgovarali, ponekad samo implicitno,
na mno{tvo razli~itih na~ina. Neki su u osnovi tvrdili da se pitanje
opravdanja za bazi~na ili fundacionalna vjerovanja u neku ruku ni ne
5 V. Anthony Quinton, The Nature of Things (London: Routledge & Kegan Paul,
1973).
6 V. C. I. Lewis, An Analysis of Knowledge and Valuation (LaSalle, IL: Open Court,
1946).
148