Epistemologija

Laurence BonJour
drvolika struktura, koliko god slo`ena i razgranata, ne pru`a nikakav
razlog ili opravdanje za mi{ljenje da su bilo koja od sastavnih vjerovanja
bitno ovisnih o tim neopravdanim vjerovanjima istinita. 3 Ona nam
zapravo ka`e tek to da bi neke stvari bile istinite kad bi druge stvari bile
istinite, i da bi te druge stvari bile istinite kad bi neke daljnje druge stvari
bile istinite, i tako redom, zavr{avaju}i sa stvarima za koje nema razloga
vjerovati da su istinite.
(ii) Kona~ni stupanj regresa mo`e prizvati premise-vjerovanja koja su
se javila ranije u strukturi, pa se struktura opravdanja u neku ruku zapravo
vra}a samoj sebi. U tom je slu~aju, opet pod pretpostavkom da su
svi relevantni opravdavala~ki odnosi obuhva}eni strukturom, opravdanje
za sve sastavnice strukture o~ito ili direktno kru`no ili kako druk~ije ovisno
o premisama-vjerovanjima koja su opravdana samo na na~in koji je
kru`an i koji o~ito izaziva pitanja. Tako se iznova ~ini da struktura opravdanja
ne pru`a nikakva razloga za mi{ljenje da je bilo koje od sastavnih
vjerovanja istinito.
(iii) Jedina o~ito preostala alternativa jest u tome da, iako postoji
neka vrst razloga ili opravdanja za mi{ljenje da su premise-vjerovanja na
kona~nom stupnju istinita, taj razlog nije uvjetne ili izvedene vrste o kojoj
smo raspravljali i stoga izbjegava prizivanje novih premisa-vjerovanja
kojima bi samima trebalo opravdanje. 4 Otuda se za takva vjerovanja, ako
postoje, mo`e kazati da su bezuvjetno opravdana.
Tu tre}u alternativu, dakako, zastupa fundacionalizam, pri ~emu ta
bezuvjetno opravdana ili »bazi~na« vjerovanja tvore temelj na kojemu
ostatak kontingentnoga ili empirijskog znanja navodno po~iva. Fundacionalistov
je glavni argument da se samo pomo}u te alternative mo`e
izbje}i uvelike neplauzibilan skepti~ki zaklju~ak da se nikakvo kontingentno
ili empirijsko vjerovanje ne mo`e opravdati.
2. Fundacionalizam i njegovi problemi
S obzirom na na{e ranije pretpostavke, argument u prilog fundacionalizmu
na temelju problema epistemi~kog regresa po~etno se ~ini iznim-
3 Ovdje zanemarujem mogu}nost prekomjerne epistemi~ke determinacije.
4 Odre|ena epistemolo{ka struktura mogla bi o~ito realizirati dva ili ~ak sva tri alternativna
ishoda regresa o kojemu slijedi rasprava. Eksplicitno razmatranje tih daljnjih
mogu}nosti bit }e prepu{teno ~itatelju.
146