Epistemologija

Laurence BonJour
Drugo, pretpostavit }u da je predmet za koji fundacionalizam i koherentizam
nude me|usobno suprotstavljene prikaze – temeljna struktura
epistemi~kog opravdanja kontingentnih ili empirijskih vjerovanja, pri
~emu je ono {to odlikuje epistemi~ko opravdanje ~injenica da ono uklju~uje
prihvatljivo jak razlog s kojega mo`emo smatrati da je vjerovanje o kojemu
je rije~ istinito ili vjerojatno istinito. To nije jedini mogu}i prikaz
predmeta re~enog spora, ali je daleko najstandardniji i najjednostavniji. 1
Tre}e, pretpostavit }u da je internalisti~ka, a ne eksternalisti~ka koncepcija
epistemi~kog opravdanja ispravna, to jest, otprilike, da epistemi~ka
opravdanost nekog vjerovanja iziskuje da vjerovalac ima u kognitivnom
posjedu ili je odgovaraju}e svjestan takvog razloga ili adekvatne osnove
za mi{ljenje da je to vjerovanje istinito. Premda vjerujem da je ta pretpostavka
tako|er to~na, njena glavna motivacija u sada{njem kontekstu le`i
u tome da je ona potrebna kako bi pitanje fundacionalizma i koherentizma
bilo uop}e vrijedno rasprave. Jer ako bi eksternalisti~ka koncepcija
opravdanja bila to~na, onda, po mome sudu, ne bi bilo ozbiljnih prigovora
fundacionalisti~kom gledi{tu a otuda niti dijalekti~kog motiva za
slo`enosti i pote{ko}e koherentisti~ke alternative.
1. Problem epistemi~kog regresa
Kao {to je ve} primije}eno, dijalektika fundacionalisti~ko-koherentisti~ko
proizlazi iz problema epistemi~kog regresa, i sukladno tome moramo od
toga poznatog problema i krenuti. Ostavimo li po strani uobi~ajeni skepticizam
u pogledu zaklju~ivanja, ~ini se uvelike plauzibilnim pretpostaviti
da su mnoga kontingentna ili empirijska vjerovanja neke osobe me|usobno
povezana na takav na~in da bi, ako bi se za pojedino vjerovanje ili
skup vjerovanja nekako znalo ili pretpostavljalo da su istinita, to ujedno
pru`ilo dobar razlog za mi{ljenje da je neko daljnje vjerovanje istinito.
Izri~ita tvrdnja o takvom razlogu poprimila bi oblik zaklju~ivanja ili
1 Ka`em »kontingentnih ili empirijskih« da bih ukazao na pribli`an cilj, budu}i da je
to {to zna~i da je neko vjerovanje empirijski opravdano, dakako, jedan od klju~nih
aspekata cijelog pitanja. Postoji i donekle analogno pitanje te prate}a dijalektika u
pogledu apriornog opravdanja, no ono se, po mom sudu, odvi{e razlikuje od prethodnoga
da bi ga se moglo razmotriti unutar granica ovog ~lanka. Za raspravu i
obranu fundacionalisti~ke koncepcije apriornog opravdanja, vidi moju knjigu In
Defense of Pure Reason (London: Cambridge University Press, 1997).
144