Epistemologija

Poglavlje 4
Dijalektika fundacionalizma
i koherentizma
Laurence BonJour
Cilj ovoga ~lanka jest propitati spor izme|u fundacionalizma i koherentizma
i poku{ati izna}i njegovo rje{enje. Zapo~et }u razmatranjem podrijetla
toga pitanja u ~uvenom problemu epistemi~kog regresa. Potom }u
istra`iti sredi{nju fundacionalisti~ku ideju i klju~ne prigovore upu}ene
fundacionalisti~kim gledi{tima. To }e dovesti do razmatranja glavnih crta
koherentisti~ke alternative, i napokon do rasprave o prigovorima koherentizmu
– uklju~uju}i nekoliko specifi~nih koje sada dr`im bjelodano
presudnima, osobito kad ih se razmatra skupno. To }e, naposljetku,
potaknuti ponovno promi{ljanje fundacionalizma. Dokazat }u da se na
dijalekti~ki najozbiljniji prigovor fundacionalizmu mo`e uspje{no odgovoriti.
Premda je cijena odgovora {to }u ga predlo`iti, kao {to je op}e
poznato, izazivanje stanovitih drugih pote{ko}a, osobito osjetljivog problema
da se poka`e kako se vjera u vanjski svijet fizi~kih predmeta mo`e
opravdati, ipak mi se ~ini da na njegovoj osnovi fundacionalizam ostaje
odr`ivijim i da me|u tim dvjema alternativama vi{e obe}ava.
Za svrhe ovoga ~lanka, iznijet }u tri prili~no obuhvatne pretpostavke
koje ovdje ne}u poku{ati opravdati. Kao prvo, pretpostavit }u istinitost
realisti~ke koncepcije istine kao slaganja ili podudaranja s odgovaraju}im
podru~jem ili odsje~kom zbilje neovisne o umu (pri ~emu relevantna vrst
ovisnosti o umu postoji samo u odnosu na specifi~ni spoznajni ~in koji
je u pitanju te tako dopu{ta mogu}nost da vjerovanja u pogledu mentalnih
predmeta mogu u tom smislu tako|er biti istinita). Moje je osobno
uvjerenje da nema alternative toj koncepciji istine koja bi u kona~nici bila
shvatljiva, ali oni koji se s time ne sla`u mogu u toj pretpostavci naprosto
vidjeti na~in usredoto~ivanja na problem, dostatno uzak da bismo se
njime bavili unutar datih granica.
143