Epistemologija

3. [to je znanje?
vrline mogu izvoditi ~initelji ~ije vrlo pona{anje ne proizlazi iz neke duboko
usa|ene navike, ne mo`emo se pouzdati u to da }e oni djelovati
iz vrline u sli~nim okolnostima u budu}nosti. Je li prikladno pripisivati
im spoznaju ako ne bi u~inili istu stvar u relevantno sli~nim okolnostima?
Ustvrdila sam da je posjedovanje posve usa|ene vrline prejak uvjet
spoznaje, jer isklju~uje spoznaju u djece i nekultiviranih odraslih ljudi,
ali Grecova postavka zaslu`uje daljnju pozornost. Vjerojatno je da }e nas
ona navesti na istra`ivanje psihologije oblikovanja navika i stabilnosti
pona{anja osoba u ranim stadijima usvajanja intelektualnih osobina. Ona
tako|er izaziva pitanje mjere u kojoj za ina~e nepouzdanu osobu smatramo
da mo`e imati spoznaju utoliko {to njezino pona{anje ovisi o
pouzdanosti drugih osoba u njezinoj epistemi~koj zajednici.
Mo`e se tako|er prigovoriti da je re~ena definicija prejaka. To }e se
po svoj prilici kazati s obzirom na motivacijsku sastavnicu intelektualno
vrlog ~ina. Za{to misliti da subjektovi motivi imaju ikakve veze s time
dolazi li on do spoznaje? To pitanje isti~e razlike izme|u onih koji su o
spoznaji skloni misliti kao o proceduralnoj i mehani~koj te onih koji je
smatraju ne~ime za {to smo mi odgovorni. Moje su simpatije, naravno,
na strani onih iz potonje kategorije, no u pozadini pitanja o tome prote`e
li se odgovornost na spoznajnu sferu postoji neslaganje glede opsega u
kojemu je kognitivno djelovanje voljno. To ukazuje na to da je ovdje
rije~ o dubljim pitanjima o ljudskoj prirodi. 33
Definicija koju sam ovdje predlo`ila zadovoljava mnoge kriterije
iznesene u drugom odjeljku, ali je nejasna i o~igledno zahtijeva opse`niju
analizu. Ve} smo vidjeli kako postoji potreba za opisom uslijed-odnosa u
tre}oj sastavnici definicije ~ina vrline. Ona tako|er iziskuje opis motivacije,
kao i djelovanja na na~in svojstven vrlini, dakle prve i druge sastavnice
definicije. Ako netko ~ini ono {to vrle osobe obi~no ~ine u nekim
okolnostima, uklju~uje li to posjedovanje relevantne spoznaje o okolnostima
u kojima se nalaze vrle osobe kada djeluju? Koliko daleko se`e ta
spoznaja? A ako je spoznaja okolnosti uklju~ena u prikaz druge sastavnice
~ina vrline, ne preostaje li nam, budu}i da je pojam spoznaje prokrijum-
~aren u definiens, tek jedna cirkularna definicija? 34 Tu je tako|er rije~ o
utvr|ivanju i upojedinjavanju intelektualnih vrlina. To je va`no ne samo
33 O pitanju voljnosti kognitivnog djelovanja raspravljam u Virtues of the Mind, str.
58-69.
34 Na taj mi je potencijalni problem ukazao Peter Klein.
141