Epistemologija

Linda Zagzebski
utvrdila u tim slu~ajevima. 32 Vi i dr. Mari} dolazite svako do svojeg
vjerovanja uslijed va{e motivacije i djelovanja iz intelektualne vrline, ali
ne dolazite do istine uslijed tih zna~ajki situacije. To zna~i da je pojam
postizanja A uslijed B klju~an element u definiciji. Svi mi imamo intuiciju
o tome {to to zna~i da se ne{to doga|a uslijed ne~ega drugog, ali
to poimanje iziskuje daljnju analizu, a ja ne znam ni za jednu koja bi
bila odgovaraju}a. Neki su epistemolozi poku{ali s protu~injeni~nim
prikazima sastavnice spoznaje koja dolazi uz istinito vjerovanje i, na
stanovitoj razini, to ho}e li vjerovatelj dospjeti do istine u bliskim
protu~injeni~nim okolnostima mo`e poslu`iti kao na~in odre|ivanja toga
je li istina postignuta u zbiljskim okolnostima uslijed djelovanja iz vrline.
Tako bismo, na primjer, mogli braniti tvrdnju da u slu~aju forda i
Barcelone ne dolazite do istine uslijed va{ih motiva i radnji iz vrline, jer
biste u veoma sli~nim okolnostima imali iste motive i izvodili iste radnje,
a ne biste uspjeli do}i do istine. To bi bio slu~aj da Branko slu~ajno
nije u Barceloni. Sli~no tome, dr. Mari} bi do{la do la`nog vjerovanja u
vrlo sli~nim okolnostima ~ak i uza svoje motive i postupke iz vrline. To
bi se dogodilo da Ivi} slu~ajno nije navukao virus X netom prije njezine
dijagnoze. No razmatranje toga dospijeva li vjerovatelj do istine u relevantno
sli~nim protu~injeni~nim okolnostima samo je pribli`an na~in
odre|ivanja toga posti`e li se istina uslijed zacrtanih zna~ajki ~ina. To
svakako nije na~in tuma~enja toga {to se misli kad se ka`e da se istina
posti`e zbog tih zna~ajki. Primjerice, nema protu~injeni~nih okolnosti u
kojima ne`enja nije neo`enjen, ali bilo bi neistinito kazati da je on
ne`enja zbog toga {to je neo`enjen. Koncept A uslijed B nije svediv na te
protu~injeni~ne uvjete. U najboljem }e slu~aju svaka takva definicija koja
uklju~uje ono uslijed biti nominalna definicija.
C. Pitanja za daljnje istra`ivanje
Glavno pitanje u sklopu metode analize uvjeta istinitosti jest je li definicija
pre{iroka (slaba) ili preuska (jaka). John Greco mi je prigovorio da
definicija mo`e biti preslaba utoliko {to ne zahtijeva stvarno posjedovanje
intelektualne vrline kao uvjeta spoznaje. Budu}i da radnje intelektualne
32 Nemaju svi protuprimjeri u literaturi na tragu Gettiera obilje`je dvostruke sre}e,
premda sam, naravno, kazala da se slu~ajevi s tom zna~ajkom mogu iznijeti kad god
postoji jaz izme|u istinitosti i druge sastavnice spoznaje. No u svakom Gettierovu
slu~aju postoji stanovit element slu~ajnosti ili sre}e.
140