Epistemologija

3. [to je znanje?
uobi~ajene slu~ajeve vjerovanja zasnovanog na jasnom pam}enju. Tipi~na
istinita vjerovanja na temelju opa`anja ili pam}enja, dakle, zadovoljavaju
moju definiciju spoznaje. ^ak je mogu}e da mala djeca zadovolje tu
definiciju ~im su dovoljno stara da znaju kako postoji razlika izme|u
istine i la`i te bivaju motivirana da do|u do one prve.
Re~ena definicija mo`e se dakle nositi sa slu~ajevima na donjem kraju
spoznaje. Njena je prava prednost u odnosu na druge prikaze, me|utim,
na gornjem kraju spoznaje. Izvanredna znanstvena otkri}a pru`aju spoznaje
na na~in koji valja zahvatiti bilo kojom prihvatljivom definicijom
spoznavaju}eg stanja. Takve spoznaje nisu naprosto ishod pouzdanih
procesa ili pravilnog funkcioniranja sposobnosti ili besprijekornih epistemi~kih
postupaka, kao {to tvrde neki epistemolozi. One su ishod epistemi~kih
aktivnosti koje su dobrano s onu stranu ne-manjkavosti.
Zapravo, iznimno su pohvalne. Pojam intelektualne vrline primjeren je
svrsi identificiranja spoznaje u slu~ajevima te vrste. Krepost je odlika dostojna
divljenja koja nadilazi minimum epistemi~ke respektabilnosti.
Neke vrline dovoljno nadilaze taj minimum da bi dosegnule status
najvi{ih dobara. Kreativnost i originalnost intelekta me|u onim su
odlikama koje se povezuju s visokom razinom epistemi~ke vrijednosti, a
~in vrline originalnosti hvalevrijedan je na isti na~in na koji su to ~inovi
vrhovne velikodu{nosti. Takvi su ~inovi uistinu iznimni. Definicija spoznaje
koju sam predlo`ila, dakle, pokriva raspon slu~ajeva od niske razine
opa`ajne spoznaje, ~ija je »dobrost« poput prirodnog dobra, preko
slu~ajeva vjerovanja zasnovanih na dokazima koji se hvale i kude na na~in
{to ga povezujemo s }udorednim, do uistinu zvjezdanih intelektualnih
postignu}a ~ija je vrijednost bliska onom uzvi{enom.
B. Kako se njome izbjegavaju Gettierovi problemi
U tre}em sam odjeljku pokazala da, ako se ne `elimo zadovoljiti vrlo
neinformativnom definicijom, Gettierovi problemi proizlaze iz svake
definicije u kojoj smisao u kojemu je spoznaja dobra ne uklju~uje istinitost.
Pojam intelektualno vrlog ~ina uklju~uje istinitost, i stoga se moja
definicija ne}e zajam~eno izjaloviti kao kad je rije~ o teorijama podlo`nima
strategiji dvostruke sre}e {to sam ih ukratko opisala. U dvama slu~ajevima
koje smo ispitali, onom vjerovanja da Pero posjeduje ford ili je Branko
u Barceloni, te slu~aja dr. Mari} i njezine dijagnoze da Ivi} ima virus X,
vjerovatelj posti`e istinu zbog obilje`ja sre}e odnosno nesre}e {to sam ga
139