Epistemologija

Uvod
prista{a odbacila prije vi{e stolje}a. Uz primjereno razumijevanje pitanja
epistemologije kao i uz obavije{tenost o tome podru~ju danas, to je
razmjerno lako uvidjeti.
2. Sa`etak ogledâ
Sad prelazim na sa`etak ogledâ. Slijede}i raspored knjige, ovaj dio uvoda
podijeljen je u tri odjeljka, kao {to je gore opisano. Pojedini ogledi obra-
|uju se u pododjeljcima koji su naslovljeni sukladno temi.
a. Tradicionalni problemi
Skepticizam Jedno od sredi{njih pitanja spoznajne teorije, kazali smo,
glasi: »[to mo`emo znati?« Onaj tko na to pitanje pru`a pesimisti~ki
odgovor naziva se skeptikom. Posve pesimisti~ki i op}eniti skepticizam
pori~e da uop}e i{ta mo`emo znati. ^e{}e, me|utim, skeptik pori~e da
posjedujemo spoznaju neke odre|ene vrsti, primjerice moralnu spoznaju
o ispravnom i pogre{nom, ili religijsku spoznaju o Bogu.
Vrlo uobi~ajen lik u povijesti filozofije jest skeptik koji pori~e da
mo`emo imati spoznaju materijalnog svijeta. To uklju~uje poricanje
znanstvene spoznaje, ali isto tako smjera na poricanje »svakodnevne«
spoznaje. Takav skeptik, recimo, pori~e da mo`emo znati da je u sobi
stol ili ~ak da imamo tijela. Ka`em da je ta vrst skeptika uobi~ajen »lik«,
jer dvojbeno je to da su mnogi filozofi doista bili takvog stajali{ta. Vi{e
je epistemolozima bilo stalo da poka`u za{to je takvo stajali{te krivo.
Epistemolozi zapravo prili~no ~esto pretpostavljaju da je ta vrst skepticizma
pogre{na i usredoto~uju se na pitanje o tome gdje skeptik grije{i ili,
to~nije, u ~emu je pogre{ka stanovitih skepti~kih dokaza. Na taj je na~in
motivacija za uklju~ivanje skepti~kih dokaza metodolo{ka. Stvar je u
tome da se iz njih u~i, a ne da ih se pobija, barem ako »pobijanje« shva-
}amo kao retori~ki adekvatno pobijanje, recimo ono koje ne bi sobom
povla~ilo pitanja u raspravi s ustrajnim skepti~nim protivnikom.
Michael Williams se u po~etnom ogledu knjige bavi onime {to on
naziva »filozofijskim skepticizmom«. Filozofijski skepticizam obilje`avaju
dvije glavne zna~ajke: (a) on iznosi po~etno uvjerljive dokaze za svoj skepti~ki
zaklju~ak, i (b) njegov je zaklju~ak radikalan po svojem dosegu kao
i po snazi. Takvi dokazi nisu uvjerljivi u psiholo{kom smislu. Kao {to
3