Epistemologija

3. [to je znanje?
Na po~etku ovoga ~lanka spomenula sam da uobi~ajena praksa koncentriranja
na propozicionalnu spoznaju u filozofijskim prikazima spoznaje
ne odra`ava nu`no njenu ve}u va`nost. Me|utim, svi oblici spoznaje
uklju~uju dodir uma sa zbiljom, pa bi obuhvatnija definicija znanja koja
uklju~uje spoznaju po poznavanju kao i propozicionalnu spoznaju glasila
ovako:
Spoznaja je kognitivni dodir sa zbiljom koji proizlazi iz ~inova intelektualne
vrline.
Spoznaja se obi~no ne posti`e izdvojenim ~inom, ve} kombinacijom
vlastitih ~inova kao i ~inovima drugih i kooperativnih okolnosti. O spoznaji
smo skloni misliti kao o na{emu vlastitom postignu}u, ali to je
rijetko slu~aj. ^injenica da na{a spoznaja ovisi o spoznaji i intelektualnoj
vrlini niza drugih osoba u na{oj intelektualnoj zajednici, kao i o kooperativnom
univerzumu, ~ini razvidnim kako ne mo`emo o~ekivati da se
uvjeti za spoznaju izdvoje u nekom skupu svojstava spoznavatelja, a jo{
mnogo manje u skupu svojstava nad kojima spoznavatelj ima nadzor.
Epistemi~ka (ne)sre}a pro`ima ljudsko stanje, bilo u dobru ili zlu.
5. Procjena definicije
A. Ra{~i{}avanje smisla u kojemu je spoznaja dobra
Na kraju prethodnog odjeljka kazala sam da nijedna definicija spoznaje
ne mo`e uspjeti ako ne ra{~isti s razli~itim smislovima u kojima je spoznaja
dobra. Uobi~ajeno opa`anje i pam}enje ~ine se dobrima u smislu
bliskom onome prirodnih dobara kao {to su ljepota, pamet i snaga. No
spoznaji se katkad pristupa kao uzvi{enijem stanju koje iziskuje napor i
vje{tinu. U tim se slu~ajevima ona ~ini dobrom u smislu bliskom onome
moralnom. Ako je tako, moglo bi se ispostaviti da spoznaja nije prirodna
vrsta za koju je realna definicija mogu}a. Istra`ivanje }e mo`da otkriti
da zapravo postoje dvije razli~ite vrste spoznaje, ba{ kao {to je istra`ivanje
o naravi `ada otkrilo da ono {to se naziva »`adom« zapravo tvore
dvije razli~ite supstance: jadeid i nefrit. Nisam uklonila mogu}nost da bi
se to najposlije moglo dogoditi, ali mislim da jo{ nemamo razloga
ra{~laniti spoznaju na dvije razli~ite vrste sa zasebnim analizama.
137