Epistemologija

3. [to je znanje?
Budu}i da pojam vrline ve} ima bogatu povijest, uzmognemo li povezati
spoznaju s vrlinom, bit }e to teorijska prednost. Osim toga, pojam
vrline ima prakti~nu uporabu. Obi~ni ljudi govore o takvim individualnim
vrlinama kao {to su ljubaznost, po{tenje, hrabrost, nepristranost, ustrajnost,
velikodu{nost, razboritost i pouzdanost, a ponekad se isti nazivi
koriste ujedno za }udoredne i intelektualne vrline. Nadalje, vrednovanje
ne~ijih djela ~esto se provodi pod vidom vrlina ili mana {to ih oni
izra`avaju. Cijena prakti~ne upotrebljivosti pojma vrline i pojedina~nih
vrlina mo`e biti stanovit stupanj konvencionalnosti u primjeni tog
pojma, iako o tom njegovom vidu ovdje ne}u raspravljati. Krepost nije
stru~an pojam, premda ga se mo`e stru~no doraditi. Vjerujem da je
vrlina pojma vrline ta da iza sebe ima obimnu povijest u filozofijskoj
literaturi i da se ujedno {iroko koristi u obi~nom diskursu.
Postoje mnogi prikazi ustroja vrline. Ukratko }u sa`eti svoj vlastiti,
bez dokazivanja.
Vrlina ima dvije sastavnice. Prva je motivacijska sastavnica a druga
sastavnica uspjeha u postizanju cilja motivacijske sastavnice. Motivacijska
sastavnica neke vrline jest dispozicija za ~uvstvo koje usmjeruje djelovanje
prema nekom cilju. Svaka vrlina ima zasebnu motivacijsku sastavnicu sa
zasebnim ciljem, ali skupine vrlina mogu se kategorizirati prema svojim
kona~nim ciljevima. Kona~ni cilj ve}ine intelektualnih vrlina je istina. 28
Moralne vrline imaju druge kona~ne ciljeve. Sastavnica uspjeha vrline sastavnica
je pouzdanosti u postizanju cilja neke motivacije iz vrline. Da
navedemo nekoliko primjera, vrline samilosti, pouzdanja i nepristranosti
mogu se pribli`no definirati na sljede}i na~in: vrlina samilosti je crta koja
uklju~uje ~uvstvenu dispoziciju za olak{avanje patnje drugih i pouzdan
uspjeh u tome. Vrlina pouzdanja je crta koja uklju~uje ~uvstvenu dispoziciju
za vjerovanje onima i samo onima koji su vjerodostojni te pouzdan
uspjeh u tome. Vrlina nepristranosti je crta koja uklju~uje ~uvstvenu dispoziciju
za otvorenost spram gledi{ta drugih, ~ak i kad se ona sukobljuju
s va{im vlastitima, te pouzdan uspjeh u tome. Rekla bih da se struktura
svih, ili barem ve}ine vrlina mo`e definirati sljede}im obrascem.
Pojam vrline je va`an za vrednovanje karaktera. Kad ka`emo da netko
ima neku vrlinu, pritom mislimo da ima dispoziciju za motiviranost na
odre|en na~in i djelovanje na odre|en na~in u relevantnim okolnostima,
28 Mo`e biti nekoliko iznimaka. Neke vrline mogu te`iti razumijevanju prije negoli
istini.
133