Epistemologija

Linda Zagzebski
odre|enu znanstvenu teoriju zato jer je spoznaja prirodni fenomen? Ve}
sam rekla da }u prihvatiti prvu od tih alternativa, ali je nisam zagovarala
te mogu vidjeti mnoge prednosti u definiranju spoznaje pod vidom veoma
razli~itih pojmova od onoga {to sam ga odabrala. Zapravo, ~ak i ako
je svrha ugraditi pojam spoznaje u pozadinsku eti~ku teoriju, izbor teorije
o~ito }e ovisiti o stajali{tu u vezi s vrstom eti~ke teorije koja }e najvjerojatnije
poslu`iti na{im teorijskim i prakti~nim svrhama.
Definicija koju }u iznijeti proizlazi iz eti~ke teorije vrline. Cjelokupna
teorija uklju~uje intelektualne i ujedno moralne vrline unutar iste teorije
te te`i dati jedinstven prikaz moralnosti vjerovanja i djelovanja, ali ja }u
raspravljati samo o onom dijelu teorije koji je u podlozi normativnog
pojma {to ga koristim pri definiranju spoznaje. 26 Rije~ je o pojmu ~ina
intelektualne vrline.
Pojam vrline ima niz teorijskih i prakti~nih prednosti. Njegove navedene
prednosti u etici dobro su poznate, a na drugom sam mjestu (1996)
ustvrdila da postoje i usporedne prednosti u epistemologiji. U pro{lom
smo odjeljku vidjeli da definicija znanja mora dose}i istinitost u bitnom
aspektu onoga {to spoznaju ~ini dobrom. Tradicionalni pojam opravdanja
ne mo`e poslu`iti toj svrsi, kao niti bilo koji pojam nekog svojstva
vjerovanja. To je stoga {to nijedno normativno svojstvo nekog vjerovanja
ne jam~i njegovu istinitost, barem nijedno svojstvo ~iji pojam ve} ima
svoju povijest. No kod Aristotela pojam vrline zdru`uje stanje unutarnje
ljepote s izvanjskim uspjehom. To je barem jedan od na~ina tuma~enja
Aristotela, a u svakom se slu~aju pojam vrline, kakav se koristi u etici,
mo`e prilagoditi na{oj potrebi za pojmom koji dobro unutra{njeg stanja
neke osobe – u ovom slu~aju vjerovanja – i njegov uspjeh – u ovom
slu~aju istinitost – dovodi u bitnu vezu. Rekla bih, dakle, da }e u na{oj
potrazi za pojmom koji spaja dobro spoznaje s njenom istinito{}u biti
korisno vratiti se za korak od svojstava vjerovanja na svojstva osoba. 27
Vrline su svojstva osoba. Intelektualne vrline su svojstva osoba koje te`e
intelektualnim dobrima, osobito istini. Moralne vrline su svojstva osoba
koje te`e navlastito moralnim dobrima, kao {to je dobrobit drugih.
26 Jednu pozadinsku eti~ku teoriju vrline ocrtala sam u drugom dijelu knjige Virtues
of the Mind.
27 Pomak prema svojstvima osoba umjesto prema svojstvima vjerovanja ve} su iz razli~itih
razloga u~inili reliabilisti i raniji epistemolozi vrline. Za kratku povijest razvoja
epistemologije vrline i njene pozadine u reliabilizmu, vidi moju jedinicu »Virtue Epistemology«
u Routledgeovoj International Encyclopedia of Philosophy koja uskoro izlazi.
132